26.10.2019. Beograd – Seminar „Roma, Aškalije i Egipćani: religija i identitet”

U organizaciji Centra za napredne studije (CNS), Sarajevo i Balkanskog centra za Bliski istok, Beograd održan seminar “Romi, Aškalije i Egipćani: religija i identitet“. Seminar je održan u Beograd, a okupio je predstavnike Roma, Aškalija i Egipćana iz Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Glavne teme seminara bile su Istorijski aspekt Roma i romskih grupa na Balkanu, te podvučene osnove diferencijacije Aškalija i Egipćana u odnosu na Rome. Nakon petogodišnjeg monitoringa Evropska komisija za suzbijanje rasizma i intolerancije publikovala je 2018. godine izvještaj u kome se zaključuje da na teritoriji Srbije živi preko 600.000 Roma. Navedeni broj daleko je veći od zvaničnog broja s popisa iz 2011. godine po kome romska populacija u Srbiji broji 147.606 ljudi. Ova značajna diskrepancija u brojevima posljedica je činjenice da je većina romskih naselja neformalna, te da većina Roma nema lična dokumenta što ih čini “nevidiljivim” građanima. U navedeni broj Evropske komisije ubrajaju se i Aškalije i Egipćani koji se u Srbiji izjašnjavaju kao zasebne nacionalne-etničke grupe u odnosu na Rome. Najznačajnija razlika između Aškalija i Egipćana, s jedne strane, i Roma, s druge, jeste da se Aškalije i Egipćani u svojim domovima prvenstveno služe albanskim jezikom kao svojim maternjim i veoma rijetko uopšte znaju romski jezik. Na seminaru je istaknuto da regionalna istraživanja o položaju Roma na zapadnom Balkanu pokazuju da se Romi, Aškalije i Egipćani i dalje suočavaju sa ograničenim pristupom mogućnostima u svim aspektima ljudskog razvoja, od osnovnih prava, preko zdravlja, obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja do životnog standarda.

Seminaru iz Bosne i Hercegovine je prisustvovao Dervo Sejdić, ispred Udruženja Kali Sara- Romski informativni centar, Sarajevo. Dotakao se Ustavno-pravnog i političkog položaja Roma u Bosni i Hercegovini. Naveo je kako će u decembru ove godine se navršiti punih deset godina od kada je Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio u slučaju Sejdić-Finci protiv BiH. Vlasti u Bosni i Hercegovini već skoro punih deset godina nisu u stanju provesti presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci, što je poražavajuće. Provedba presude izbrisala bi ustavnu diskriminaciju u BiH i omogućila pripadnicima ostalih naroda i manjina da budu birani u Predsjedništvo BiH, ali i delegirani u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Položaj Roma u BiH nije na očekivanoj razini te u određenim lokalnim zajednicama implementacija strateških dokumenata i javnih politika namijenjenih za razvoj romske zajednice, ide jako sporo- navodi Sejdić.

Kada je u pitanju zapadni Balkan, dodao je, Bosna i Hercegovina je najviše uradila na polju stambenog zbrinjavanja Roma, što ne znači da se na tome više ne treba raditi. Što se tiče obrazovanja po njegovim riječima, s jedne strane povećan je upis romske djece u osnovne škole, dok je s druge strane povećan postotak njihovog napuštanja redovnog obrazovanja. To se događa zato što se nedovoljno kvalitetno ne provodi Akcijski plan o obrazovnim potrebama Roma, – navodi Sejdić.

Na kraju je zaključeno da za brojne probleme postoje dobri zakoni koji se slabo provode. Istaknuto je za sve tri skupine naroda Roma, Aškalija i Egipćana mora da se poboljša društveno-politički i ekonomski položaj na Zapadnom Balkanu.  Kroz ostvarivanja osnovnih prava, preko zdravlja, obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja do životnog standarda.

 

This entry was posted in Nekategorisano. Bookmark the permalink.

Comments are closed.