21.02.2019. ODRŽAN OKRUGLI STOL NA TEMU – “ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZAŠTITA ROMSKE DJECE U BIH”
Zdravstvena i socijalna zaštita romske djece u BiH” tema je okruglog stola, koji je organiziran danas, u sklopu projekta REYN BiH (Mreža podrške ranom odgoju i obrazovanju romske djece).
Organizator okruglog stola je Udruženje “Kali Sara – Romski informativni centar” koordiantor REYN mreže BiH. U okviru teme zdravstvena i socijalna zaštita djece fokus razgovora bio je postojeći zakonodavni okvir i primjena zakona u praksi.
Milena Jurić, članica Vijeća za djecu BiH dotakla se izvještaja o provođenju Akcionog plana za djecu BiH.
“Izvještaj o provođenju Akcionog plana za djecu BiH je vrlo sveobuhvatan, bilo je jako složeno uraditi takav izvještaj, imao je jedan sveopšti cilj, a to je provođenje Konvencije o pravima djeteta. Iako još nije usvojen na Vijeću ministara, može se reći da je dosta mjera provedeno iz Akcionog plana. Danas se razgovaralo više o zdravstvenoj zaštiti djece, i tu se zaista ne može biti zadovoljno, u narednom periodu se moraju precizirati mjere koje zaista bi bilo neophodno sprovesti.” kazala je Milena Jurić, članica Vijeća za djecu BiH.
“Zakon o zdravstvenoj zaštiti u BiH osigurava svakom djetetu zdravstvenu zaštitu. Međutim rokovi i implementacija zakona su problem. Romska zajednica je u dobroj mjeri neodgovorna u tom smjeru, počevši od toga da redovno ne prijavljuju putovanja i odsustvo djece iz školskih procesa, a to su između ostalog vidovi gubitka zdravstvene sigurnosti. Naglasio sam da dijete nije krivo, zakon mora da štiti dijete od neodgovornih roditelja. Zakon bi morao da štiti osobu i od neodgovornih službenika koji nemaju vremena da objasne i uvede u pravo određenu osobu. – kazao je Dervo Sejdić, potpredsjednik Udruženja “Kali Sara – Romski informativni centar”.
-Dodao je da Republika Srpska ima poseban fond za zdravstvenu odnosno socijalnu zaštitu i oni su barem na taj način pokušali da riješe problem. To u FBiH ne postoji i upravo razgovoramo kako bi još jedna inicijativa prema Federalnom Parlamentu bila da i FBiH osnuje isto takav fond”, naglasio je Sejdić.
Besima Borić, ekspertica za socijalna pitanja naglasila je da je najveći problem što u zakonu postoje segmenti koji nisu do kraja dorečeni, a tiču se djece koji nisu na redovnom školovanju, to su djeca najčešće dobi od sedam do petnaest godina, ona koji ne mogu da se prijave na zavod za zapošljavanje ali i raznih drugih razloga. Kod takve se djece najviše pojavljuje problem nedostatka zdravstvene zaštite i nemogućnosti riješenja. Specifično u FBIH koja ima tako razluđen sistem, i pored federalnog zakona koji ima neka riješenja u tom smislu, kantoni imaju različite primjene i to je ono što dovodi do nemogućnosti da se ostvaraje zdravstvena zaštita.
