Na terenu smo imali 13 terenskih koordinatora koji rade u romskim zajednicama. To su mladi ljudi sa završenom srednjom školom, koji su prošli treninge i edukaciju na teme prevencija HIV-a i AIDS-a, spolno prenosivih bolesti, reproduktivnog zdravlja i TBC-a. Također, u svim našim aktivnostima na terenu bile su uključene i stručne osobe koje drže predavanja na određene teme iz oblasti zdravstvene zaštite.

Udruženje žena Romkinja “Bolja budućnost” iz Tuzle, koje je s radom  počelo 2001. godine, prva je romska ženska organizacija u Bosni i Hercegovini,.

Predsjednica ovog udruženja je Indira Bajramović, aktivna članica Vijeća Roma i koordinatorica  na projektu Global fonda za Bosnu i Hercegovinu za romsku populaciju. Ovom projektu, zbog značaja za Rome u Bosni i Hercegovini, posvetili smo prostor u ovom broju našeg magazina.

Vi ste koordinatorica na projektu Global fonda za prevenciju HIV-a i AIDS-a za Bosnu i Hercegovinu
za romsku populaciju. Kakav je to projekt i
šta je njegov cilj?

Prva faza ovog projekta, čija je implementacija započela u aprilu 2007. godine, završena je u oktobru. Ovaj projekt finansira Global fond, UNDP je primani primatelj sredstava, a projekt implementira World Vision. Naša organizacija, “Bolja budućnost“, imala je ulogu partnera u dosadašnjoj implementaciji ovog projekta. Ja sam izabrana za članicu tijela na državnom nivou koje se zove CCM (državni koordinacioni mehanizam za borbu protiv HIV-a i AIDS-a, tuberkuloze i malarije) i koje se sastoji od predstavnika ministarstava zdravlja oba bh. entiteta, kao i nekoliko NVO-a. Imam čast biti jedina predstavnica iz reda romske nacionalnosti kao članica ovog državnog tijela. Na terenu smo imali 13 terenskih koordinatora koji rade u romskim zajednicama. To su mladi ljudi sa završenom srednjom školom, koji su prošli treninge i edukaciju na teme prevencije HIV-a i AIDS-a, spolno prenosivih bolesti, TBC-a i reproduktivnog zdravlja. Također, u našim aktivnostima na terenu bile su uključene i stručne osobe koje drže predavanja na određene teme iz oblasti zdravstvene zaštite.

Šta pokazuju podaci sa terena?

Generalno gledano, situacija na terenu se lagano popravlja kada su u pitanju romske zajednice, ali je još uvijek daleko od zadovoljavajuće. Naime, imamo nekoliko slučajeva starijih osoba za koje postoje indicije da boluju od tuberkuloze.
Kada su u pitanju HIV i TBC, to su bolesti koje se liječe besplatno, ali se mora imati zdravstvena knjižica. Poznato je da veliki broj Roma nema zdravstveno osiguranje, pa ni zdravstvenu knjižicu, što svakako komplicira postupak liječenja bilo koje bolesti.
Mi se trudimo da djeca i žene ostvare pravo na zdravstveno osiguranje, ali, nažalost, to je jako težak proces. U Tuzlanskom kantonu imamo dobru saradnju s ambulantama u zajednici gdje smo tražili da se prime Romi koji nemaju zdravstveno osiguranje. Imamo saradnju s Ministarstvom za rad i socijalnu politiku i centrima za socijalni rad, preko kojih pokušavamo da Romi ostvare prava na zdravstvenu zaštitu. Međutim, to su parcijalna rješenja. Zbog toga polažemo velike nade u realizaciju akcionih planova.
Nadamo se da će pristup Dekadi otvoriti mogućnosti da imamo partnerski odnos sa svim nivoima vlasti i da lobiramo za promjene koje će ići i u prilog rješavanju i ovog  problema – zdravstvene zaštite  Roma.

Uključeni ste i u rad na terenu u cilju
imunizacije romske djece?

U skladu sa informacijama prikupljenim u romskim zajednicama širom Bosne i Hercegovine, kreirane su liste nevakcinisane djece, te su definirane neke od lokacija na kojima je potrebno provesti akcije vakcinisanja djece i odraslih. Broj kojim raspolažemo je 889 osoba u Federaciji BiH koje će u narednom periodu biti vakcinisane. Postoje zajednice u kojima je broj nevakcinisanih zaista mali, ali imamo primjer općine Gračanica gdje niko nije vakcinisan, ni djeca ni odrasli. Mislim da je ova akcija od velikog značaja. Unatoč određenim predrasudama koje su na početku postojale unutar romskih zajednica, zahvaljujući prvenstveno radu koordinatora na terenu, te prepreke su prevladane.

PODACI O PROJEKTU:

Rad na prevenciji HIV-a u romskim zajednicama i sa izbjegličkom populacijom
World Vision i partner “Bolja budućnost”

21 učesnik završio trodnevni trening i dvodnevni napredni trening na teme prevencija HIV-a i AIDS-a, seksualnog reproduktivnog zdravlja i spolno prenosivih infekcija. Kroz ove treninge učesnici su stekli znanja i vještine potrebne za njihov dalji terenski rad.

Selektirano je ukupno 13 terenskih radnika

Nakon provedene edukacije potpisan je partnerski ugovor između World Visiona i “Bolje budućnosti“ 2007. godine

Tokom provođenja projekta 4571 član romskih zajednica obuhvaćen je projektnim aktivnostima kojima su prenesene informacije o zdravstvenoj zaštiti i prevenciji

Terenski radnici izvršili su 857 posjeta romskim zajednicama

Medicinska sestra izvršila 81 posjetu romskim zajednicama

Tokom provođenja projekta u romskim zajednicama putem terenskih radnika i udruženja distribuirana su 49.763 kondoma

U azilantskom centru Rakovica urađeno je sedam radionica i dvije u izbjegličkom centru Salakovac koje je vodila medicinska sestra

Romski NVO-i redovno su izvještavani o projektnim aktivnostima partnerske organizacije “Bolja budućnost” i World Visiona

Terenski koordinatori distribuirali su 16.318 primjeraka informativno-edukativnog materijala u romskim zajednicama na teme prevencije i zaštite reproduktivnog zdravlja

Edukativni materijali su prevedeni na romski jezik

Tokom provođenja projekta organizirano je savjetovanje i testiranje za 92 člana zajednice na HIV i hepatitis

29 korisnika kampa Salakovac i 12 korisnika kampa Rakovica također je testirano u saradnji s lokalnim VCT centrima (Centri za dobrovoljno testiranje i savjetovanje)

Urađeno je 10 radionica i 15 seminara u saradnji s eksperticom, dr. Medinom Vantić-Tanjić. Ove radionice i seminari organizirani su uz pomoć terenskih radnika i lidera u romskim zajednicama.

Kroz seminare i radionice ukupno je educirano 438 osoba

U aprilu 2008. godine, u sklopu Evropske sedmice imunizacije, za koordinatore romskih zajednica održano je predavanje glavnog federalnog epidemiologa prof. dr. Zlatka Puvačića u cilju podizanja svijesti o potrebi i pravu svakog djeteta na zaštitu od bolesti

Terenski koordinatori prikupili su spiskove za 889-ero djece za vakcinisanje

Koordinatorica i voditeljica projekta učestvovale su na dvije HIV i AIDS regionalne konferenciji, u Beogradu i Sarajevu