Prema popisu stanovni\u0161tva iz 1991. godine, na podru\u010dju op\u0161tine Srebrenica \u017eivjelo je 36.666 stanovnika, me\u0111u kojima je bila 161 osoba romske nacionalnosti. Romi su \u017eivjeli u gradu Srebrenici, prvenstveno u naselju Kazani, kao i u Skelanima, Trubarima, Sasama, Posulicama, Pi\u0161onju i drugim okolnim naseljima. Tokom rata 1992\u20131995. godine bili su izlo\u017eeni progonu, prisilnom raseljavanju, zato\u010denju, prinudnom radu, ubistvima i prisilnim nestancima. U julu 1995. godine Romi su, zajedno sa Bo\u0161njacima, bili me\u0111u \u017ertvama genocida po\u010dinjenog u Srebrenici i njenoj okolini.<\/p>\n\n\n\n
Osim mu\u0161karaca koji su ubijeni ili nestali, rat je ostavio te\u0161ke posljedice i na \u017eene romske nacionalnosti. Svjedoci navode da su brojne Romkinje pre\u017eivjele seksualno nasilje, ali da o tim iskustvima rijetko govore. Jedan od sagovornika isti\u010de: \u201eMnoge \u017eene Romkinje koje su silovane vide ratne zlo\u010dince da su slobodni i da slobodno \u0161etaju Srebrenicom i Bratuncem, pa se boje da bi se to moglo ponoviti.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Nakon rata povratak Roma na podru\u010dje Srebrenice je zanemariv. Dio povratnika dobio je podr\u0161ku romskih udru\u017eenja, dok je psiholo\u0161ka pomo\u0107 uglavnom izostala. \u201eRat je ostavio uticaja na mene. Osje\u0107a se trauma, stresovi. Nekada se ne mo\u017ee spavati, vrate se slike koga si imao, a koga sada nema\u0161.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Kazani<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prije rata najve\u0107i broj Roma u gradu Srebrenici \u017eivio je u naselju Kazani, gdje je bilo pribli\u017eno dvadeset romskih porodica i isto toliko ku\u0107a. Sagovornici se prijeratnog \u017eivota sje\u0107aju kao perioda dobrih odnosa sa kom\u0161ijama i stanovnicima drugih nacionalnosti. Situacija se promijenila ve\u0107 po\u010detkom rata 1992. godine, kada su u Kazane do\u0161li pripadnici srpskih vojnih formacija me\u0111u kojima su bili i pripadnici jedinice poznate kao \u201eArkanovci\u201c i tra\u017eili oru\u017eje. Jedan od sagovornika, koji je tada bio dijete, opisuje kako su njega, \u010dlanove njegove porodice i kom\u0161ije postrojili:<\/p>\n\n\n\n \u201eBilo nas je oko petnaest. Me\u0111u njima su bili Nurdin Haki\u0107( sin Hajre) , Fahrudin Haki\u0107, Vejsil Haki\u0107, Nurdin Haki\u0107 (sin Hakije), Leli\u0107 Pele, Fikret Bajri\u0107 i drugi. Gotovo niko od njih nije pre\u017eivio genocid 1995. godine; jedino je Pele pre\u017eivio.\u201c.<\/p>\n\n\n\n Nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine, romski mu\u0161karci krenuli su zajedno sa Bo\u0161njacima kroz \u0161umu prema Tuzli. Mnogi su zarobljeni, ubijeni ili su nestali. Dio zarobljenika bio je zato\u010den u \u0161koli u Bratuncu, odakle su prevo\u017eeni prema strati\u0161tima na podru\u010dju Zvornika, uklju\u010duju\u0107i Branjevo, Pilicu, branu u Petkovcima, Orahovac i Kozluk. Posmrtni ostaci su naknadno premje\u0161tani iz primarnih u sekundarne grobnice na podru\u010dju sjeveroisto\u010dne Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n Skelani<\/strong><\/p>\n\n\n\n U Skelanima su prije rata \u017eivjele romske porodice u najmanje \u010detiri ku\u0107e. 8. maja 1992. godine ubijeni su Ned\u017ead \u010cokerovi\u0107, Muharem, Hasib, Safet i Feho Mehi\u0107, jo\u0161 jedan Hasib Mehi\u0107 te Bekir Mustafi\u0107. U istom doga\u0111aju ubijeni su i Mujo i Haso Behari\u0107 te Mustafa Behari\u0107, koji su ranije izbjegli iz Srebrenice u Skelane. Posmrtni ostaci \u017ertava ekshumirani su 2006. godine i ukopani u Memorijalnom centru u Donjoj Kalesiji. Tokom genocida 1995. godine ubijeni su Ohran i Hasib Ali\u0107, Suad i Senad Miti\u0107 te \u0160ukrija Miti\u0107.<\/p>\n\n\n\n Jedan od stanovnika Skelana svjedo\u010dio je: \u201eZnam da su na po\u010detku rata ubijeni neki \u010dlanovi tih porodica. Niko se poslije rata nije vratio u Skelane, a njihove ku\u0107e su poru\u0161ene.\u201c<\/p>\n\n\n\n Navodi o progonu bo\u0161nja\u010dkog i romskog stanovni\u0161tva iz Skelana bili su obuhva\u0107eni optu\u017enicom Tu\u017eila\u0161tva Bosne i Hercegovine protiv Slavka Milovanovi\u0107a, koji je kasnije pravosna\u017eno oslobo\u0111en optu\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n Trubari<\/strong><\/p>\n\n\n\n U Trubarima su prije rata \u017eivjele romske porodice Halilovi\u0107 i Salki\u0107 u pribli\u017eno dvanaest ku\u0107a. Tokom rata nestao je Vejsil, najvjerovatnije iz porodice Halilovi\u0107. Njegovi posmrtni ostaci prona\u0111eni su, ali nisu utvr\u0111eni potpuniji podaci o identifikaciji i mjestu ukopa.<\/p>\n\n\n\n Romske ku\u0107e u Trubarima zapaljene su tokom rata. Nakon deminiranja i \u010di\u0161\u0107enja terena njihovi ostaci su poravnati, tako da danas gotovo nema tragova da je na tom prostoru postojala romska zajednica.<\/p>\n\n\n\n \u201ePoslije rata ku\u0107e su poravnate i sada nema nikakvog traga da je tu neko \u017eivio.\u201c<\/p>\n\n\n\n Romi su \u017eivjeli i u naseljima Jezero, Ljutovo i Ljubovoda, kao i u Posulicama i zaseoku Pi\u0161onje kod sela Tihi\u0107i.<\/p>\n\n\n\n Sase<\/strong><\/p>\n\n\n\n U naselju Kolonija u Sasama u maju 1992. godine ubijeni su Alaga Halilovi\u0107 i njegova majka Mejra Halilovi\u0107. Prema \u010dinjenicama utvr\u0111enim u sudskom postupku, Sa\u0161a Cvetkovi\u0107 naredio je Zoranu Halilovi\u0107u, Alaginom sinu i Mejrinom unuku, da stanovnicima sela Lasovac prenese zahtjev da predaju oru\u017eje. Zaprijetio mu je da \u0107e, ukoliko se ne vrati do ve\u010deri, ubiti njegovog oca i nanu. Nakon \u0161to se Zoran nije vratio, Alaga je ubijen ispred porodi\u010dne ku\u0107e, a Mejra rafalnom paljbom na terasi. Njihova tijela odvezena su na lokalitet Rudnika i do danas nisu prona\u0111ena. Zoran Halilovi\u0107 pre\u017eivio je doga\u0111aje iz 1992. godine, ali je nestao 11. jula 1995. godine u Poto\u010darima. Njegovi posmrtni ostaci kasnije su identifikovani DNK metodom.<\/p>\n\n\n\n Sud Bosne i Hercegovine je 2019. godine Sa\u0161u Cvetkovi\u0107a proglasio krivim za ratni zlo\u010din protiv civilnog stanovni\u0161tva i osudio ga na dvanaest godina zatvora. Presuda je kasnije potvr\u0111ena.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prema popisu stanovni\u0161tva iz 1991. godine, na podru\u010dju op\u0161tine Srebrenica \u017eivjelo je 36.666 stanovnika, me\u0111u kojima je bila 161 osoba romske nacionalnosti. Romi su \u017eivjeli u gradu Srebrenici, prvenstveno u naselju Kazani, kao i u Skelanima, Trubarima, Sasama, Posulicama, Pi\u0161onju i drugim okolnim naseljima. Tokom rata 1992\u20131995. godine bili su izlo\u017eeni progonu, prisilnom raseljavanju, zato\u010denju, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":14618,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_uag_custom_page_level_css":"","footnotes":""},"categories":[131],"tags":[],"class_list":["post-14232","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-stradanje-roma-1992-1995"],"acf":[],"yoast_head":"\n