Prema Popisu stanovni\u0161tva iz 1991. godine, tada\u0161nja op\u0161tina Br\u010dko imala je 87.627 stanovnika, od kojih je 2.899 bilo evidentirano u kategoriji \u201eostali\u201c, pri \u010demu nije mogu\u0107e pouzdano utvrditi koliko se osoba unutar ove kategorije izjasnilo kao Romi. Prema Popisu stanovni\u0161tva iz 2013. godine, Br\u010dko distrikt Bosne i Hercegovine imao je 83.516 stanovnika, od kojih se 490 osoba izjasnilo kao Rom\/Romkinja<\/p>\n\n\n\n
Na podru\u010dju Br\u010dkog romska zajednica je tokom rata bila izlo\u017eena ubistvima, prisilnom protjerivanju, zato\u010denju, mu\u010denju, seksualnom nasilju, prisilnoj mobilizaciji i uni\u0161tavanju imovine. Posebno su pogo\u0111ena naselja Prahulje, Suljagi\u0107a sokak, Rasadnik, Pruta\u010de i Kolobara, kao i romske porodice koje su zavr\u0161ile u logoru Luka i drugim zato\u010deni\u010dkim objektima. Na samom po\u010detku rata stradali su Sinan Milkuni\u0107 i njegov sin Osman, stanovnici naselja Prahulje. Prema svjedo\u010denju, dovedeni su u mesaru u blizini kafane \u201eMadam\u201c, zajedno sa drugim nesrpskim stanovnicima Br\u010dkog, gdje su mu\u010deni i ubijeni. U istom kontekstu spominju se i Osman Hibelji\u0107 i Ha\u0161im, zvani Pr\u0161a, kao i druge osobe \u010dijih se imena svjedok nije mogao sjetiti.<\/p>\n\n\n\n
Naselja Suljagi\u0107a sokak i Rasadnik na\u0161la su se na linijama razdvajanja, a stanovni\u0161tvo je protjerano. Romske ku\u0107e su paljene i ru\u0161ene. Porodi\u010dna ku\u0107a M. \u0160. u Suljagi\u0107a sokaku potpuno je izgorjela na po\u010detku rata. U mjesnoj zajednici Kolobara tokom granatiranja je smrtno stradala starija Romkinja \u0160ehima Beganovi\u0107. Pre\u017eivjeli Romi iz Prahulja, Pruta\u010da i Kolobare bje\u017eali su prema Kiseljaku kod Tuzle ili odlazili u inostranstvo, dok su se pojedini dje\u010daci i mu\u0161karci skrivali u podzemnim \u0161ahtovima kako bi izbjegli prisilnu mobilizaciju ili zarobljavanje.<\/p>\n\n\n\n
Objekat biv\u0161e mesare u blizini kafane \u201eMadam\u201c povezuje se sa ubistvima nesrpskih civila, me\u0111u kojima su, prema svjedo\u010denju, bili i Sinan Milkuni\u0107 i njegov sin Osman. Vlasnik objekta naveo je da je mesara zapaljena 6. maja 1992. godine, kada su nesrpski stanovnici tog dijela grada protjerani iz svojih ku\u0107a. Tijela \u017ertava bacana su i u rijeku Savu, dok je ve\u0107i broj \u017ertava tajno ukopan u masovnoj grobnici u blizini fabrike \u201eBimeks\u201c. Me\u0111u romskim \u017ertvama \u010diji posmrtni ostaci nisu u potpunosti prona\u0111eni ili identifikovani navode se Ahmet Beganovi\u0107, Mustafa \u0106ori\u0107 i Mehmed \u0106ori\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u osobama za koje se navodi ili pretpostavlja da su bile romske nacionalnosti nalaze se: Bego (Aljo) Alji\u0107, ro\u0111en 3. 3. 1939. godine u Br\u010dkom, nestao 16. 6. 1992. godine; prona\u0111en i sahranjen u Memorijalnom centru u Br\u010dkom; Mevludin (Ibrahim) Avdi\u0107, ro\u0111en 7. 9. 1951. godine, nestao tokom 1993. godine; prona\u0111en i sahranjen u Memorijalnom centru u Br\u010dkom; Hanifa (Mehmed) Begi\u0107, ro\u0111. Milkuni\u0107, ro\u0111ena 3. 4. 1949. godine u Br\u010dkom, ubijena 9. 5. 1992. godine; Ahmet (Halid) Beganovi\u0107, ro\u0111en 26. 11. 1974. godine, ubijen 27. 9. 1994. godine; \u0160ehima (Mustafa) Beganovi\u0107, ro\u0111. \u010celi\u0107, ro\u0111ena 20. 8. 1917. godine, ubijena tokom granatiranja u Kolobari; Mustafa (Muradif) \u0106ori\u0107, ro\u0111en 2. 8. 1940. godine, ubijen 4. 5. 1992. godine; Mehmed (Mustafa) \u0106ori\u0107, ro\u0111en 29. 4. 1968. godine, ubijen 4. 5. 1992. godine.<\/p>\n\n\n\n
Nakon zauzimanja grada u maju 1992. godine uspostavljeni su logori i zato\u010deni\u010dki objekti kroz koje su pro\u0161le hiljade nesrpskih civila, uklju\u010duju\u0107i Rome i \u010ditave romske porodice. Logor Luka bio je jedno od glavnih mjesta zato\u010denja, mu\u010denja i ubistava. Kroz njega je, prema dostupnim podacima, pro\u0161lo oko 3.000 zarobljenika, a najmanje stotinu ih je ubijeno. Romski civili zatvarani su i u objektu \u201eLaser\u201c, gdje su dr\u017eani u neljudskim uslovima, premla\u0107ivani i mu\u010deni. Jedan romski zato\u010denik iz Br\u010dkog, poznat pod nadimkom \u201eZelena beretka\u201c, kasnije je u logoru Batkovi\u0107 pretrpio te\u0161ko mu\u010denje tokom kojeg mu je no\u017eem iskopano oko.<\/p>\n\n\n\n
Seksualno nasilje nad Romkinjama predstavlja jedan od najte\u017eih i najmanje javno priznatih oblika stradanja u Br\u010dkom. Zabilje\u017eena su svjedo\u010denja \u017eena koje su pre\u017eivjele seksualnu torturu, ali mnoge i danas odbijaju govoriti zbog traume, stigmatizacije i nepovjerenja u institucije. Jedna Romkinja sa podru\u010dja Br\u010dkog danas prolazi individualnu terapiju i nije spremna javno govoriti o onome \u0161to je pre\u017eivjela. Predsjednica Udru\u017eenja \u201eSuza\u201c opisala je njenu situaciju: \u201eJo\u0161 uvijek je jako bolesna, iako se u odnosu na po\u010detak terapije vidi pomak. \u017divjela je u te\u0161kim materijalnim uslovima… mu\u017e iz prvog braka nije je razumio i \u010dak je optu\u017eivao da je ona kriva za sve \u0161to joj se dogodilo… Zbog toga je odustala od svega i sada se bori kako zna i umije zajedno sa mu\u017eem.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Problem predstavlja i ostvarivanje statusa i prava \u017ertava seksualnog nasilja. Procedure su slo\u017eene, tra\u017ee vi\u0161e dolazaka i svjedoke, a \u017eene \u010desto nemaju novca, snage ili institucionalne podr\u0161ke da postupak zavr\u0161e. Predsjednica Udru\u017eenja \u201eSuza\u201c navodi: \u201eTe\u017eak je \u017eivot pripadnica Udru\u017eenja i do sada ih je devet umrlo, a bilo ih je 44. Od toga je pet \u010dlanica koje su romske nacionalnosti, mada ima jo\u0161 osoba sa podru\u010dja Br\u010dko distrikta BiH koje su pre\u017eivjele seksualnu torturu, ali o tome \u0161ute.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Stradanje Roma u Br\u010dkom tako je obuhvatilo ubistva, nestanke, mu\u010denje i zato\u010denje u logorima, prisilno protjerivanje, uni\u0161tavanje ku\u0107a i imovine, seksualno nasilje i dugotrajne posljedice po pre\u017eivjele. Posebno se izdvaja \u010dinjenica da brojne \u017ertve ni danas nisu potpuno identifikovane, dok mnoge \u017eene koje su pre\u017eivjele seksualno nasilje i dalje \u017eive bez adekvatne pravne, materijalne i psiholo\u0161ke podr\u0161ke.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prema Popisu stanovni\u0161tva iz 1991. godine, tada\u0161nja op\u0161tina Br\u010dko imala je 87.627 stanovnika, od kojih je 2.899 bilo evidentirano u kategoriji \u201eostali\u201c, pri \u010demu nije mogu\u0107e pouzdano utvrditi koliko se osoba unutar ove kategorije izjasnilo kao Romi. Prema Popisu stanovni\u0161tva iz 2013. godine, Br\u010dko distrikt Bosne i Hercegovine imao je 83.516 stanovnika, od kojih se […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":14335,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_uag_custom_page_level_css":"","footnotes":""},"categories":[131],"tags":[],"class_list":["post-14334","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-stradanje-roma-1992-1995"],"acf":[],"yoast_head":"\n