Prema popisu stanovni\u0161tva iz 1991. godine, na podru\u010dju Fo\u010de \u017eivjelo je 40.513 stanovnika, me\u0111u kojima su bile 32 osobe koje su se izjasnile kao Romi, dok je 37 osoba navelo romski kao maternji jezik. Istra\u017eivanje o stradanju Roma tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992\u20131995. godine pokazalo je da je romska zajednica uglavnom \u017eivjela u naseljima \u0160ukovac i Miljevina te da je tokom rata pretrpjela te\u0161ke posljedice, uklju\u010duju\u0107i protjerivanje, ubistva, zato\u010denje, seksualno nasilje i potpuno uni\u0161tenje imovine. Danas nema zvani\u010dnih podataka o povratnicima romske nacionalnosti na podru\u010dju Fo\u010de, a razgovori sa prijeratnim stanovnicima potvr\u0111uju da se nijedna romska porodica nije vratila niti je ostvarila povrat svoje imovine, dok sudbine pojedinih \u010dlanova romske zajednice jo\u0161 uvijek nisu u potpunosti rasvijetljene.<\/p>\n\n\n\n
\u0160ukovac \u2013 nestanak cijele zajednice<\/strong><\/p>\n\n\n\n U \u0160ukovcu su prije rata \u017eivjeli Romi, a iako njihov ta\u010dan broj nije mogu\u0107e sa sigurno\u0161\u0107u utvrditi, svjedo\u010danstva prikupljena tokom istra\u017eivanja ukazuju da je u ovom naselju \u017eivjelo vi\u0161e romskih porodica, uglavnom porodica Seferovi\u0107. Po\u010detkom ratnih de\u0161avanja 1992. godine Romi iz \u0160ukovca bili su, zajedno sa ostalim nesrpskim stanovni\u0161tvom, prisiljeni napustiti svoje domove i spas potra\u017eiti izvan Fo\u010de.<\/p>\n\n\n\n Jedan od sagovornika prisje\u0107a se tih trenutaka rije\u010dima: \u201eMorali smo napustiti ku\u0107u u Fo\u010di. Kada smo pobjegli, sve je ostalo od imovine. Samo smo iznijeli li\u010dne stvari. U ratu su sve ku\u0107e sru\u0161ene, sve sravnjeno, ni temelji nisu ostali.\u201c Nakon njihovog odlaska ku\u0107e i druga imovina su uni\u0161teni, a prikupljeni podaci pokazuju da se nakon rata nijedna romska porodica nije vratila u \u0160ukovac. Nekada\u0161nja romska zajednica potpuno je nestala, a njihove ku\u0107e i druga imovina nisu obnovljene. O razlozima zbog kojih nikada nije poku\u0161ao vratiti porodi\u010dnu imovinu jedan od ispitanika kratko ka\u017ee: \u201eMoj otac je dr\u017eao kova\u010dku radnju kod pijace. Ja to nisam tra\u017eio nazad jer me strah.\u201c Ovi iskazi svjedo\u010de da su, osim materijalne \u0161tete, osje\u0107aj nesigurnosti i trauma rata bili me\u0111u glavnim razlozima zbog kojih povratak nikada nije ostvaren.<\/p>\n\n\n\n Miljevina \u2013 ubistva, zato\u010denje i prisilno raseljavanje<\/strong><\/p>\n\n\n\n U Miljevini su tokom rata zabilje\u017eeni jedni od najte\u017eih zlo\u010dina po\u010dinjenih nad Romima na podru\u010dju Fo\u010de. Prikupljena svjedo\u010danstva govore da su u prvim mjesecima rata Romi ostali u svojim domovima, ali se situacija ubrzo promijenila kada su naoru\u017eani pripadnici srpskih snaga odveli \u010detvoricu mu\u0161karaca, me\u0111u kojima je bio i Ramo Ramovi\u0107, mladi suprug i otac koji se prije rata poznavao sa osobama koje su u\u010destvovale u njegovom odvo\u0111enju. Sva \u010detvorica odvedena su na lokalitet Mitrino vrelo gdje su ubijeni.<\/p>\n\n\n\n Potresno svjedo\u010denje jednog od o\u010devidaca govori o njihovom kasnijem ukopu: \u201eRekli su nam da kopamo zemlju, a mi smo se bojali da i nas tu ne ubiju pa smo rekli da oni kopaju bagerom, a mi \u0107emo uzeti tijela kada ih vidimo. Ja sam Ramu posebno stavio u jednu deku. Nakon rata je preba\u010den i sahranjen u Vlakovu.\u201c Ovi navodi potvr\u0111eni su i kroz pravosudne postupke, budu\u0107i da je Okru\u017eno javno tu\u017eila\u0161tvo u Trebinju podiglo optu\u017enicu protiv Ilije Eleza za ratni zlo\u010din protiv civilnog stanovni\u0161tva, navode\u0107i me\u0111u ubijenima Ahmeta Ramovi\u0107a, Ramu Ramovi\u0107a, Hamdu Muhovi\u0107a i Halila Hrbini\u0107a. Nakon ovih ubistava preostali \u010dlanovi romske porodice, zajedno s drugim civilima, odvedeni su u monta\u017ene barake u kojima su proveli oko tri mjeseca. Svjedoci opisuju atmosferu straha, svakodnevnog nasilja i zlostavljanja rije\u010dima: \u201eBilo je galame i dirali su \u017eene. To je bilo svake no\u0107i, bilo je psovanja…\u201c Nakon vi\u0161emjese\u010dnog zato\u010deni\u0161tva zato\u010denici su transportovani prema Gora\u017edu u konvoju od oko 180 civila.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje je tako\u0111er utvrdilo da je na podru\u010dju Miljevine \u017eivio i Alija Hrbini\u0107, koji je tokom rata bio zarobljen i prisiljen na prinudni rad, dok njegova kasnija sudbina nije poznata. Postoje i svjedo\u010denja da su pojedini \u010dlanovi porodice Hrbini\u0107 ubijeni i ukopani u blizini puta prema Kalinoviku, ali uprkos izvr\u0161enim ekshumacijama njihovi posmrtni ostaci nisu prona\u0111eni. Prikupljeni su i podaci o jednoj Romkinji iz Fo\u010de koja je pre\u017eivjela te\u0161ke oblike seksualnog nasilja i torture te ostvarila status civilne \u017ertve rata u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je njen suprug ubijen. Ovi slu\u010dajevi predstavljaju jo\u0161 jedan podsjetnik na razmjere stradanja romske zajednice u Fo\u010di i na \u010dinjenicu da mnoge sudbine njenih \u010dlanova ni danas nisu u potpunosti rasvijetljene.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prema popisu stanovni\u0161tva iz 1991. godine, na podru\u010dju Fo\u010de \u017eivjelo je 40.513 stanovnika, me\u0111u kojima su bile 32 osobe koje su se izjasnile kao Romi, dok je 37 osoba navelo romski kao maternji jezik. Istra\u017eivanje o stradanju Roma tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992\u20131995. godine pokazalo je da je romska zajednica uglavnom \u017eivjela u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":14341,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_uag_custom_page_level_css":"","footnotes":""},"categories":[131],"tags":[],"class_list":["post-14340","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-stradanje-roma-1992-1995"],"acf":[],"yoast_head":"\n