Stradanje Roma u Bosni i Hercegovini tokom rata 1992\u20131995. godine dugo je ostajalo na margini javnog i institucionalnog sje\u0107anja. Razlozi su brojni \u2014 od politi\u010dke nezainteresovanosti do straha unutar same zajednice da govori o vlastitim iskustvima. Upravo zbog toga pitanje priznanja romskih \u017ertava danas se sve vi\u0161e otvara kao pitanje pravde, ali i odgovornosti dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Dervo Sejdi\u0107, dugogodi\u0161nji aktivista i u\u010desnik rata, isti\u010de da se o zlo\u010dinima nad Romima znalo, ali ne i njihov puni obim. Nedostajale su informacije o mjestima stradanja, kao i sistematski pristup institucija ovom pitanju. Iako su postojali poku\u0161aji da se tema otvori u javnosti i pred institucijama, \u010desto su nailazili na \u0161utnju ili stav da \u201enije vrijeme\u201c za takve razgovore.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovim rije\u010dima, istra\u017eivanje stradanja Roma nije samo projekat ve\u0107 dru\u0161tveno i politi\u010dko pitanje koje mora postati dio institucionalnih politika. Cilj nije samo dokumentovati pro\u0161lost, ve\u0107 posti\u0107i priznanje \u2014 da se romske \u017ertve uklju\u010de u procese tranzicijske pravde, pomirenja i javnog pam\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n
Prikupljeni podaci pokazuju da romska populacija nije bila po\u0161te\u0111ena nijednog oblika ratnog zlo\u010dina: etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja, plja\u010dke, prisilnog odvo\u0111enja u logore, seksualnog nasilja, pojedina\u010dnih i masovnih ubistava. Postoje i svjedo\u010danstva o zlo\u010dinima po\u010dinjenim isklju\u010divo zbog etni\u010dke pripadnosti, kao i o napadima na romska naselja motivisanim stereotipima i predrasudama.<\/p>\n\n\n\n
Posebno te\u017eak segment odnosi se na seksualno nasilje nad \u017eenama i djevoj\u010dicama, koje je \u010desto vr\u0161eno javno, pred \u010dlanovima zajednice. Takvi zlo\u010dini ostavili su dugotrajne posljedice i dodatno produbili \u0161utnju unutar zajednice.<\/p>\n\n\n\n
Zbog svega navedenog, Dervo nagla\u0161ava da proces tranzicijske pravde u Bosni i Hercegovini ne mo\u017ee biti potpun bez uklju\u010divanja romskih \u017ertava. Priznanje, reparacije i memorijalizacija predstavljaju osnovne korake ka pravdi, ali i ka smanjenju diskriminacije i rasizma u budu\u0107nosti. Cilj istra\u017eivanja je da \u010dinjenice postanu dio zvani\u010dnog narativa \u2014 ne samo u Bosni i Hercegovini nego i \u0161ire. O\u010dekivanje je da institucije i me\u0111unarodna zajednica prepoznaju stradanje Roma i osiguraju da se ono ne smatra kolateralnom \u0161tetom rata.<\/p>\n\n\n\n
\u201eIz sjene u sje\u0107anje\u201c je serijal koji dokumentuje i priznaje romske \u017ertve rata, koje su ostale izvan slu\u017ebenih narativa i ve\u0107ine registara. Serijal realizuje Kali Sara \u2013 Romski informativni centar, kroz projekat \u201cUnapre\u0111enje u\u010de\u0161\u0107a Roma u tranzicijskoj pravdi u BiH\u201d, finansiran sredstvima Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.<\/p>\n\n\n\n