Dekada

Dekada uključenja Roma 2005–2015

Dekada uključenja Roma je političko iskazivanje volje država članica da na institucionalan način riješe problem Roma. Istovremeno, ona predstavlja inicijativu, pokret i projekt kojem je cilj da u desetogodišnjem periodu (2005–2015) značajno smanji diskriminaciju prema Romima i utječe na poboljšanje njihovog socioekonomskog statusa.

Dekada uključenja Roma je međunarodna inicijativa koja prvi put i na jedinstven način okuplja predstavnike vlasti, međunarodne vladine i nevladine organizacije, kao i predstavnike romske zajednice s ciljem poboljšanja života Roma na području Evrope.

Početak inicijative

U junu 2003. godine u Budimpešti je održana prva konferencija o Romima na visokom nivou pod nazivom „Romi u Evropi koja se širi: Izazovi za budućnost“, na kojoj su razmatrana sva značajna pitanja vezana za položaj Roma jugoistočne Evrope.

Konferenciju su organizirali Svjetska banka i Fond Otvoreno društvo, uz podršku Evropske komisije. Svoj doprinos konferenciji dali su i UNDP, Razvojna banka Vijeća Evrope te vlade Finske i Švedske.

Domaćin konferencije bila je Vlada Mađarske. Događaju su prisustvovali predsjednici vlada i visoki vladini zvaničnici iz zemalja centralne i istočne Evrope, predstavnici romskih i neromskih nevladinih organizacija, civilnog društva te međunarodnih organizacija iz regije.

Nažalost, u radu konferencije nisu učestvovali predstavnici vlasti Bosne i Hercegovine. Zbog toga je prisutni dio delegacije predstavnika nevladinog sektora Bosne i Hercegovine imao status promatrača.

Pokretanje Dekade

Na spomenutom budimpeštanskom skupu predstavnici vlada koje su bile prisutne (Bugarska, Hrvatska, Republika Češka, Mađarska, BJR Makedonija, Rumunija, Slovačka, Srbija i Crna Gora) dogovorili su se o pokretanju Dekade uključenja Roma i pozvali druge države da im se pridruže.

Kao osnovni razlozi za pokretanje Dekade učesnici su naveli smanjivanje razlika između bogatih i siromašnih, eliminiranje diskriminacije i smanjenje socijalne isključenosti Roma, s ciljem poboljšanja ekonomskog položaja i postizanja socijalnog uključenja Roma u zemljama centralne i jugoistočne Evrope.

Prioritetne oblasti

Učesnici konferencije odlučili su da se u okviru Dekade prioritet da sljedećim oblastima:

• obrazovanje
• zapošljavanje
• stanovanje (stambeno zbrinjavanje)
• zdravstvo

Pored navedenih prioriteta, kao značajne segmente na kojima treba djelovati izdvojili su diskriminaciju, smanjenje siromaštva i ravnopravnost spolova.

Međunarodni okvir

Program Dekade je u uskoj vezi sa dva programa – Milenijskim razvojnim ciljevima Ujedinjenih naroda i Politikom socijalnog uključivanja Evropske unije.

Tako je stvorena „Dekada uključenja Roma 2005–2015“.

Devet država jugoistočne Evrope koje su učestvovale na konferenciji u Budimpešti do 2005. godine izradile su i usvojile strategije i konkretne akcione planove.

Na sastanku u Sofiji (Bugarska), 2. februara 2005. godine, predsjednici vlada ovih zemalja su, na osnovu dogovorenog na konferenciji u Budimpešti, ozvaničili „Dekadu uključenja Roma 2005–2015“ potpisivanjem deklaracije o pristupanju.

Organizacija i podrška

U Sofiji je ustanovljen Međunarodni sekretarijat Dekade kao njen savjetodavni koordinacijski odbor. On je sastavljen od predstavnika vlasti država članica, romskih organizacija, međunarodnih donatora i drugih međunarodnih nevladinih organizacija.

Program Dekade podržavaju: Svjetska banka, Fond Otvoreno društvo, UNDP, Vijeće Evrope, Razvojna banka Vijeća Evrope, Evropski romski informativni centar, Evropski forum Roma i nomada, Evropski centar za prava Roma i Romski obrazovni fond.

Prva zemlja predsjedavajuća Dekade bila je Rumunija. Ove godine na čelu Dekade je Srbija.

Glavni ciljevi Dekade

Glavni ciljevi Dekade su ubrzanje procesa u pravcu poboljšanja socijalnog položaja romske populacije uključivanjem samih Roma u proces donošenja odluka, te prezentiranje takvog progresa na transparentan i mjerljiv način.

Dekada je međunarodna inicijativa koja u ovim naporima povezuje vlade, međuvladine i nevladine organizacije u sljedećim segmentima:

• jačanju romskog uključivanja kao najvišeg prioriteta na regionalnom nivou, kao i na evropskom programu rada;
• učenju i razmjeni iskustava;
• značajnom uključivanju Roma u kreiranju politika u svim oblastima koje se njih tiču;
• uključivanju međunarodnog iskustva i eksperata radi pomoći u postizanju uspjeha u ovim izazovima;
• podizanju javne svijesti o položaju Roma kroz aktivnu komunikaciju.

Prioritetne oblasti

Prioritetni ciljevi Dekade su:

• zapošljavanje
• obrazovanje
• zdravstvena zaštita
• stanovanje

Pored fokusiranja na ove prioritete, svaka od vlada zemalja potpisnica uzima u obzir i druga važna pitanja, kao što su siromaštvo, diskriminacija i gender komponenta.

Deklaracija Dekade uključenja Roma 2005–2015

Tekst obaveze koju su preuzele vlade članice Dekade:

Gradeći na temeljima konferencije „Romi u Evropi koja se širi: Izazovi za budućnost“, održane 2003. godine, obavezujemo se da će naše vlade raditi na uklanjanju diskriminacije i prevazilaženju neprihvatljivih razlika između Roma i ostatka društva, u skladu s našim akcionim planovima djelovanja Dekade.

Proglašavamo period od 2005. do 2015. godine Dekadom socijalnog uključenja Roma i obavezujemo se da ćemo osigurati puno učešće i uključivanje nacionalnih romskih zajednica u dostizanju ciljeva Dekade.

Obavezujemo se da ćemo učestvovati u ostvarenju ciljeva i u potvrđivanju ostvarenog napretka mjerenjem postignuća i razmatranjem iskustava u provedbi planova djelovanja Dekade.

Pozivamo i druge države da se pridruže našim naporima.

Sofija, Bugarska, 2. februara 2005.

„Ništa o nama bez nas“

Deklaracija Dekade naglašava ključni značaj učešća Roma u cjelokupnom procesu njenog nastanka i realizacije.

Predstavnici Roma i organizacija civilnog društva uključeni su u svaku fazu Dekade. Romi su oblikovali i definirali viziju od samog začetka. Romske grupe i eksperti iz civilnog društva identificirali su i imali ključnu ulogu u definiranju dalekosežnih i konkretnih ciljeva.

Romi će biti ključne osobe u realizaciji i monitoriranju procesa u narednih deset godina.

BiH pristupila „Dekadi uključenja Roma 2005–2015“

Bosna i Hercegovina pridružila se zemljama jugoistočne i centralne Evrope okupljenim u „Dekadi uključenja Roma 2005–2015“, s ciljem unapređenja položaja romske populacije.

Pristupnu deklaraciju 4. septembra 2008. godine potpisao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, u okviru 14. sjednice Međunarodnog upravnog odbora Dekade u Beogradu. Tom prilikom istakao je da članstvo Bosne i Hercegovine u Dekadi neće biti deklarativno, već odraz suštinske namjere da se promijeni položaj romske populacije i osigura status dostojan čovjeka.

„Borba protiv siromaštva, isključivanja i diskriminacije Roma, oko koje su se okupile članice Dekade, jeste plemenit cilj, jer Romi zaslužuju šansu. Previše i predugo su trpjeli. Nećemo pogriješiti ako kažemo da su Romi uvijek mnogo manje primali od zajednice nego što su joj doprinosili, posebno uzimajući u obzir umjetnost, muziku i druge oblasti ljudskog stvaralaštva“, rekao je Špirić.

Naglasio je da je Bosna i Hercegovina opredijeljena da osigura prava svim nacionalnim manjinama u skladu s najvišim međunarodnim standardima, te da su pripadnici romske nacionalne manjine najmnogobrojniji i najugroženiji u BiH, zbog čega je Vijeće ministara pitanje Roma istaklo kao prioritet.

Zakonski i strateški okvir u BiH

Špirić je podsjetio da je u Bosni i Hercegovini uspostavljen zakonski okvir za rješavanje romskih pitanja. Godine 2003. usvojen je Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina, a dvije godine kasnije i nacionalni program „Strategija BiH za rješavanje pitanja Roma“, koji predviđa usvajanje 15 posebnih programa iz različitih oblasti života s ciljem poboljšanja ukupnog socijalnog položaja romske populacije.

U 2004. godini izrađen je „Plan akcije o obrazovnim potrebama Roma i pripadnika ostalih nacionalnih manjina“, a u julu 2008. godine usvojen je i Akcioni plan BiH za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite, koji zahtijeva angažman svih nivoa vlasti.

Prema riječima Nikole Špirića, za provođenje Akcionog plana do kraja Dekade 2015. godine bit će potrebno oko 330 miliona eura, koji će djelimično biti osigurani iz državnog, entitetskih i lokalnih budžeta, uz neophodnu podršku međunarodne zajednice.

Ulazak BiH u Dekadu – historijski trenutak

Predstavnici romske zajednice ocijenili su ulazak Bosne i Hercegovine u Dekadu Roma kao historijski trenutak za bosanskohercegovačke Rome. Predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj skupštini BiH Nedžad Jusić istakao je da ovaj korak donosi dobro ne samo Romima, već i Bosni i Hercegovini i njenom društvu u cjelini.

Predsjednik Vijeća Roma Federacije BiH Fehim Osmanović smatra da je pristupanje Dekadi veliki napredak i dokaz interesa najviših političkih struktura za rješavanje problema Roma. Predsjednik Saveza Roma BiH Dervo Sejdić naglasio je potrebu osiguranja institucionalnih pretpostavki za provođenje Akcionog plana, kao i djelovanje u oblastima koje nisu među prioritetima Dekade, poput političke participacije Roma.

Predsjednik Saveza Roma RS Saša Mašić ukazao je na značaj očuvanja romskog jezika, kulture i historije, te potrebu da se mediji aktivnije uključe u razbijanje stereotipa i predrasuda o Romima u javnosti.

Međunarodni kontekst i predsjedavanje Dekadom

Dekadom Roma ove godine predsjedava Srbija, prva zemlja van članstva Evropske unije kojoj je povjereno rukovođenje ovom međunarodnom inicijativom. Otvarajući sjednicu Međunarodnog upravnog odbora, premijer Srbije Mirko Cvetković istakao je kao prioritete stanovanje, suzbijanje diskriminacije u obrazovanju, razvoj sistema monitoringa i evaluacije, te nastavak aktivnosti vezanih za izradu evropske romske politike.

„Most“ prema zemljama kandidatima za EU

Dvodnevni sastanak u Beogradu bio je prilika za razmjenu iskustava romskih aktivista iz različitih zemalja, kao i za diskusiju o rješenjima problema s kojima se Romi svakodnevno suočavaju. Predstavnici međunarodnih institucija naglasili su da je poštovanje ljudskih i manjinskih prava jedan od ključnih preduslova za ulazak u Evropsku uniju.

Joachim Ott iz Evropske komisije ocijenio je da Dekada Roma već postiže značajne rezultate, jer su vlade po prvi put preuzele jasnu političku obavezu. Istakao je da Dekada predstavlja „most“ prema zemljama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji.

Monitoring, evaluacija i prioriteti

U zaključcima sastanka preporučeno je članicama Dekade da za provođenje nacionalnih akcionih planova koriste strukturne i predpristupne fondove Evropske unije. Naglašena je potreba izgradnje jasnog sistema monitoringa i evaluacije kako bi se spriječilo stvaranje iskrivljene slike o stanju romske populacije u javnosti.

Poseban dio sjednice bio je posvećen pitanjima stanovanja, unapređenju neformalnih romskih naselja i predstavljanju primjera uspješnih projekata u različitim sredinama u Bosni i Hercegovini.

Učešće BiH delegacije

U radu 14. sjednice Međunarodnog upravnog odbora učestvovali su predstavnici romske zajednice, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija, kao i državna delegacija Bosne i Hercegovine predvođena predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Nikolom Špirićem, uz predstavnike Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Praćenje sprovođenja Dekade

Na sjednici su istaknuti i problemi vezani za popis romske populacije, nepostojanje ažurnih baza podataka, te nedovoljna prilagođenost akcionih planova lokalnom nivou. Mediji i romski informativni centri prepoznati su kao ključni akteri u unapređenju razmjene informacija i koordinacije između različitih nivoa vlasti.

IPA fondovi

Bosna i Hercegovina, kao potencijalni kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, koristi IPA fondove (Instrument za pretpristupnu pomoć). IPA predstavlja bespovratnu finansijsku pomoć Evropske unije namijenjenu zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU.

Predviđena sredstva za Bosnu i Hercegovinu iznosila su 62,1 milion eura za 2007. godinu, 74,8 miliona eura za 2008. godinu i 89,1 milion eura za 2009. godinu. Kao potencijalni kandidat, Bosna i Hercegovina može koristiti dvije IPA komponente: pomoć tranziciji i izgradnji institucija te prekograničnu saradnju.