Bosna i Hercegovina, zbog svog izuzetnog geostrateškog položaja, predstavlja tranzitnu zemlju za brojne migrantske grupe koje se, iz različitih razloga i nevolja, kreću prema zapadnoj Evropi. Takav položaj istovremeno stvara povećan rizik i prostor za djelovanje kriminalnih mreža koje se bave trgovinom ljudima. Ipak, podaci pokazuju da se većina zabilježenih slučajeva trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini odnosi na domaće državljane – kako među počiniocima, tako i među žrtvama.
Prema podacima koje je iznio Samir Rizvo, državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima pri Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine, tokom 2021. godine zabilježeno je 57 žrtava trgovine ljudima, od čega je 56 domaćih državljana, dok je samo jedna žrtva bila stranog porijekla. U pravnom smislu, većina slučajeva kvalificirana je kao radno iskorištavanje, ali se dominantan broj odnosi na prisilno prosjačenje. Najčešće žrtve su djeca i maloljetnici, dok je zabilježen i jedan slučaj seksualnog iskorištavanja.
U istoj godini pokrenuto je 45 istraga, a 28 osoba je krivično osuđeno, pri čemu se većina presuda odnosila na postupke započete u ranijem periodu. Kako je istakao Rizvo, u posljednjih pet godina broj evidentiranih slučajeva trgovine ljudima u BiH kreće se između 40 i 70 godišnje, što ukazuje na zabrinjavajuću konstantnost ovog problema. Ipak, stvarni broj žrtava je znatno veći, s obzirom na to da je riječ o krivičnom djelu koje se teško otkriva i često ima međunarodni karakter, pri čemu se dio žrtava identifikuje tek u inostranstvu, posebno u slučajevima seksualnog iskorištavanja i krijumčarenja migranata.
Romska zajednica među najugroženijima
Izvršna direktorica Romskog informativnog centra Kali Sara, Sanela Bešić, istakla je da najveći broj žrtava trgovine ljudima dolazi iz romske populacije.
„Najčešće su to maloljetna djeca, žrtve prisilnog prosjačenja i maloljetničkih brakova. Na ove probleme Kali Sara ukazuje već dugi niz godina kroz saradnju s nadležnim institucijama. Danas možemo reći da su vlasti u Bosni i Hercegovini, na svim nivoima, konačno prepoznale ove izazove kroz Strategiju za suzbijanje trgovine ljudima i pripadajuće akcione planove, koji obuhvataju kako preventivne, tako i represivne mjere“, naglasila je Bešić.
Jačanje institucionalnih kapaciteta i digitalni alati
Na press konferenciji povodom obilježavanja završetka projekta „Kratkoročna i srednjoročna podrška jačanju napora u borbi protiv trgovine ljudima u BiH“, koji je podržao Biro za međunarodnu borbu protiv narkotika i provedbu zakona Vlade SAD-a (US DoS/INL), Samir Rizvo je istakao da je više od 1.000 ključnih aktera prošlo obuke za prepoznavanje indikatora trgovine ljudima.
Obuke su obuhvatile socijalne radnike, policijske službenike, tužioce, inspektore rada, obrazovne i zdravstvene radnike, kao i osoblje u privremenim prihvatnim centrima za migrante, izbjeglice i tražioce azila.
„Kroz ovaj projekat uveden je i inovativan koncept digitalizovanog, objedninjenog prikupljanja statističkih podataka o slučajevima trgovine ljudima“, istakao je Rizvo. Tom prilikom predstavljena je i aplikacija „Vulnerability Assessment“, dostupna putem web stranice Ministarstva sigurnosti BiH, koja pruža upute za prepoznavanje trgovine ljudima i načine prijavljivanja sumnjivih slučajeva.
Podrška međunarodnih organizacija
Subregionalna koordinatorica Međunarodne organizacije za migracije (IOM) za Zapadni Balkan i šefica misije IOM-a u Bosni i Hercegovini, Laura Lungarotti, naglasila je da će IOM nastaviti pružati podršku vlastima BiH u jačanju odgovora krivičnog pravosuđa i unapređenju zaštite žrtava trgovine ljudima.
Prema podacima prikupljenim kroz Anketu praćenja kretanja migrantske populacije, provedenu u decembru prošle godine u prihvatnim centrima u BiH, od 295 ispitanika, čak 35% je bilo izloženo nekom obliku eksploatacije ili nasilja tokom svog putovanja.
„Ovi podaci jasno ukazuju na potrebu daljeg jačanja sistema zaštite ranjivih kategorija, uz kontinuiranu izgradnju tehničkih i ljudskih kapaciteta u svim segmentima borbe protiv trgovine ljudima – od identifikacije i upućivanja, do istraga i krivičnog gonjenja, posebno u kontekstu mješovitih migracijskih tokova“, istakla je Lungarotti.
Uloga Kali Sare i obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima
Udruženje Kali Sara – Romski informativni centar aktivno je učestvovalo u nizu aktivnosti koje je IOM organizovao u okviru ovog projekta. Kako je pojasnila Sanela Bešić, Kali Sara je kao partnerska organizacija na projektu „Jačanje lokalnih kapaciteta u borbi protiv trgovine ljudima u BiH“ od 2020. godine učestvovala u sastancima koje su organizovali Ministarstvo sigurnosti BiH i 17 regionalnih timova za borbu protiv trgovine ljudima.
Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima (30. juli) podsjeća na usvajanje Protokola Ujedinjenih nacija za sprječavanje i suzbijanje trgovine ljudima i kažnjavanje počinilaca, poznatog kao Palermski protokol, koji predstavlja ključni međunarodni instrument u borbi protiv ovog teškog kršenja ljudskih prava.
