U Sarajevu je 24. i 25. marta 2026. godine održana međunarodna konferencija pod nazivom „Closing the Gaps: A Multi-Stakeholder Roundtable on Memory, Prevention and Social Cohesion in Europe“, u organizaciji International Coalition of Sites of Conscience, u partnerstvu s War Childhood Museum i International Catalan Institute for Peace.
Konferencija je okupila predstavnike civilnog društva, akademske zajednice i donosioce odluka iz različitih evropskih zemalja, s ciljem preispitivanja postojećih politika sjećanja i njihovog doprinosa prevenciji nasilja, jačanju društvene kohezije i izgradnji demokratske otpornosti.
Kao panelistica, konferenciji je prisustvovala Sanela Bešić, izvršna direktorica Kali Sara – Romski informativni centar, u okviru sesije „ Izgradnja inkluzivnih i međusektorskih politika i praksi sjećanja“, koja je bila posvećena razmatranju načina na koje inkluzivne i intersekcionalne politike sjećanja mogu doprinijeti boljem međusobnom razumijevanju i saradnji među različitim zajednicama.
U svom izlaganju, Sanela Bešić ukazala je kako su izazovi u kulturi sjećanja na Holokaust povezani sa nedostatkom priznanja stradanja i iskustava Roma tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992–1995).
Posebano je naglasila da je stradanje Roma historijski marginalizirano, nedovoljno dokumentovano i često izostavljeno iz dominantnih narativa sjećanja. Ovakav pristup direktno utiče na nivo javne svijesti i institucionalno priznanje. Također je istaknutoda se obrasci nevidljivosti i sistemskog zanemarivanja ponavljaju kroz različite historijske kontekste, što dodatno otežava procese tranzicijske pravde, memorijalizacije i pomirenja.
Kao odgovor na ove izazove, predstavljeni su pristupi koji su se pokazali efikasnim, uključujući dokumentovanje svjedočanstava i iskustava Roma, jačanje saradnje između civilnog društva i institucija, uključivanje romskih perspektiva u obrazovne programe te razvoj participativnih modela sjećanja koji aktivno uključuju zajednice. Poseban naglasak stavljen je na potrebu za intersekcionalnim pristupom koji prepoznaje višestruke oblike diskriminacije i isključenosti.
U kontekstu evropskih politika sjećanja naglašena je potreba za njihovim unapređenjem kroz sistemsko uključivanje marginalizovanih narativa, razvoj konkretnih mehanizama za prevenciju diskriminacije i nasilja te jačanje veze između kulture sjećanja i savremenih politika ljudskih prava.
