Bosna i Hercegovina, zbog svog izuzetnog geostrateškog položaja, predstavlja tranzitnu zemlju za brojne migrantske grupe koje se, iz različitih razloga i nevolja, kreću prema zapadnoj Evropi. Takav položaj istovremeno stvara povećan rizik i prostor za djelovanje kriminalnih mreža koje se bave trgovinom ljudima. Ipak, podaci pokazuju da se većina zabilježenih slučajeva trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini odnosi na domaće državljane – kako među počiniocima, tako i među žrtvama.
Prema podacima koje je iznio Samir Rizvo, državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima pri Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine, tokom 2021. godine zabilježeno je 57 žrtava trgovine ljudima, od čega je 56 domaćih državljana, dok je samo jedna žrtva bila stranog porijekla. U pravnom smislu, većina slučajeva kvalificirana je kao radno iskorištavanje, ali se dominantan broj odnosi na prisilno prosjačenje. Najčešće žrtve su djeca i maloljetnici, dok je zabilježen i jedan slučaj seksualnog iskorištavanja.
U istoj godini pokrenuto je 45 istraga, a 28 osoba je krivično osuđeno, pri čemu se većina presuda odnosila na postupke započete u ranijem periodu. Kako je istakao Rizvo, u posljednjih pet godina broj evidentiranih slučajeva trgovine ljudima u BiH kreće se između 40 i 70 godišnje, što ukazuje na zabrinjavajuću konstantnost ovog problema. Ipak, stvarni broj žrtava je znatno veći, s obzirom na to da je riječ o krivičnom djelu koje se teško otkriva i često ima međunarodni karakter, pri čemu se dio žrtava identifikuje tek u inostranstvu, posebno u slučajevima seksualnog iskorištavanja i krijumčarenja migranata.
Romska zajednica među najugroženijima
Izvršna direktorica Kali Sare – Romskog informativnog centra, Sanela Bešić, istakla je da najveći broj žrtava trgovine ljudima dolazi iz romske populacije.
„Najčešće su to maloljetna djeca, žrtve prisilnog prosjačenja i maloljetničkih brakova. Na ove probleme Kali Sara ukazuje već dugi niz godina kroz saradnju s nadležnim institucijama. Danas možemo reći da su vlasti u Bosni i Hercegovini, na svim nivoima, konačno prepoznale ove izazove kroz Strategiju za suzbijanje trgovine ljudima i pripadajuće akcione planove, koji obuhvataju kako preventivne, tako i represivne mjere“, naglasila je Bešić.
Jačanje institucionalnih kapaciteta i digitalni alati
Na press konferenciji povodom obilježavanja završetka projekta „Kratkoročna i srednjoročna podrška jačanju napora u borbi protiv trgovine ljudima u BiH“, koji je podržao Biro za međunarodnu borbu protiv narkotika i provedbu zakona Vlade SAD-a (US DoS/INL), Samir Rizvo je istakao da je više od 1.000 ključnih aktera prošlo obuke za prepoznavanje indikatora trgovine ljudima.
Obuke su obuhvatile socijalne radnike, policijske službenike, tužioce, inspektore rada, obrazovne i zdravstvene radnike, kao i osoblje u privremenim prihvatnim centrima za migrante, izbjeglice i tražioce azila.
„Kroz ovaj projekat uveden je i inovativan koncept digitalizovanog, objedninjenog prikupljanja statističkih podataka o slučajevima trgovine ljudima“, istakao je Rizvo. Tom prilikom predstavljena je i aplikacija „Vulnerability Assessment“, dostupna putem web stranice Ministarstva sigurnosti BiH, koja pruža upute za prepoznavanje trgovine ljudima i načine prijavljivanja sumnjivih slučajeva.
Podrška međunarodnih organizacija
Subregionalna koordinatorica Međunarodne organizacije za migracije (IOM) za Zapadni Balkan i šefica misije IOM-a u Bosni i Hercegovini, Laura Lungarotti, naglasila je da će IOM nastaviti pružati podršku vlastima BiH u jačanju odgovora krivičnog pravosuđa i unapređenju zaštite žrtava trgovine ljudima.
Prema podacima prikupljenim kroz Anketu praćenja kretanja migrantske populacije, provedenu u decembru prošle godine u prihvatnim centrima u BiH, od 295 ispitanika, čak 35% je bilo izloženo nekom obliku eksploatacije ili nasilja tokom svog putovanja.
„Ovi podaci jasno ukazuju na potrebu daljeg jačanja sistema zaštite ranjivih kategorija, uz kontinuiranu izgradnju tehničkih i ljudskih kapaciteta u svim segmentima borbe protiv trgovine ljudima – od identifikacije i upućivanja, do istraga i krivičnog gonjenja, posebno u kontekstu mješovitih migracijskih tokova“, istakla je Lungarotti.
Uloga Kali Sare – Romskog informativnog centra i obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima
Kali Sara – Romski informativni centar aktivno je učestvovalo u nizu aktivnosti koje je IOM organizovao u okviru ovog projekta. Kako je pojasnila Sanela Bešić, Kali Sara je kao partnerska organizacija na projektu „Jačanje lokalnih kapaciteta u borbi protiv trgovine ljudima u BiH“ od 2020. godine učestvovala u sastancima koje su organizovali Ministarstvo sigurnosti BiH i 17 regionalnih timova za borbu protiv trgovine ljudima.
Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima (30. juli) podsjeća na usvajanje Protokola Ujedinjenih nacija za sprječavanje i suzbijanje trgovine ljudima i kažnjavanje počinilaca, poznatog kao Palermski protokol, koji predstavlja ključni međunarodni instrument u borbi protiv ovog teškog kršenja ljudskih prava.
