Prema Popisu stanovništva iz 2013. godine, općina Sapna imala je 12.136 stanovnika, među kojima se 30 osoba izjasnilo kao Rom/Romkinja. Budući da Sapna nije postojala kao zasebna općina u vrijeme Popisa stanovništva 1991. godine, za tu godinu nije moguće navesti direktno uporediv podatak.
Općina Sapna nalazi se u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini i pripada Tuzlanskom kantonu. Nastala je podjelom nekadašnje opštine Zvornik na područje koje je pripalo Republici Srpskoj i područje današnje općine Sapna u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Romi i Romkinje su na području Sapne prije rata živjeli u Vrloj Strani, Biberovićima i Donjem Zaseoku. U Vrloj Strani bilo je približno dvanaest romskih kuća, a među stanovnicima su bile porodice Biberović i Musić.
Jedan od sagovornika opisuje početak rata:
„Mi smo živjeli prije rata u selu Vrla Strana, tada opština Zvornik, a sada opština Sapna. Tada je u selu bilo dvanaest kuća romske nacionalnosti. Kada je počeo rat, mještani Vrle Strane su bili protjerani iz svojih kuća. Bili su primorani da napuste svoje kuće kada je uslijedio napad srpske vojske. Prvo su pobjegli u šumu, gdje su proveli šest noći, a zatim su dalje otišli u Zukiće.“
Početkom maja 1992. godine srpske snage napale su područje Sapne, uključujući Donji Zaseok i Vrlu Stranu. Tokom napada određeni broj stanovnika je ubijen, dok su žene i djeca zarobljeni i držani u džamiji u Đulićima. Zatočeni su kasnije razmijenjeni 10. jula 1992. godine.
U izvještajima se navodi i slučaj Mirsada Biberovića, sina Rahmana, iz zaseoka Biberovići, koji je tokom rata zarobljen i odveden u zatočeništvo na području Zvornika. Nakon što je udaren puškom u glavu, pomoć mu je pružena u Petkovcima, a potom je odveden u Karakaj. Tokom zatočeništva bio je fizički zlostavljan, vezivan za radijator i premlaćivan, pri čemu su mu slomljena četiri rebra. U zarobljeništvu je proveo više od dva mjeseca. Prema dokumentaciji Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona i presudama Kantonalnog suda u Tuzli, Mirsad Biberović ima status ratnog vojnog invalida VII grupe sa 50 posto vojnog invaliditeta.
Nakon rata dio romskih porodica uspio je dobiti donacije za obnovu, te su kuće u Vrloj Strani ponovo izgrađene.
Stradanje Roma na području Sapne ogleda se u prisilnom protjerivanju, zatočenju, fizičkom zlostavljanju i gubitku domova. Iako je dio zajednice nakon rata uspio obnoviti kuće, ratne posljedice ostale su prisutne kroz iskustva prisilnog raseljavanja, zatočeništva i nasilja.