Svjetski dan Roma, koji se obilježava 8. aprila, predstavlja jedan od najznačajnijih datuma za romsku zajednicu širom svijeta. Ovaj dan nije samo prilika za slavljenje bogate romske kulture, tradicije i jezika, već i podsjetnik na dugogodišnju borbu Roma za ravnopravnost, dostojanstvo i osnovna ljudska prava.
Obilježavanje ovog datuma uspostavljeno je u znak sjećanja na Prvi svjetski kongres Roma održan 1971. godine u Londonu – događaj koji je označio početak organizovanog i ujedinjenog djelovanja Roma na globalnom nivou. Upravo na tom kongresu donesene su ključne odluke o romskom identitetu, uključujući usvajanje romske zastave i himne. Kasniji kongresi dodatno su ojačali međunarodnu platformu romskog pokreta, sa sve snažnijim zahtjevima za priznavanje prava, unapređenje socio-ekonomskog položaja i borbu protiv diskriminacije.
Tokom četvrtog Svjetskog kongresa Roma u Poljskoj 1990. godine, 8. april je i zvanično proglašen Svjetskim danom Roma, kao simbol zajedničkog identiteta, ali i kontinuirane borbe za ravnopravnost.
U Bosni i Hercegovini, Romi se i dalje suočavaju sa sistemskim barijerama koje otežavaju njihovu punu integraciju u društvo. Siromaštvo, ograničen pristup obrazovanju, zdravstvenim uslugama i zapošljavanju, kao i izražena socijalna isključenost i dalje su realnost za veliki broj Roma. Ovi izazovi nisu samo posljedica ekonomskih okolnosti, već i duboko ukorijenjenih predrasuda i stereotipa. Uprkos određenim pomacima, neophodno je kontinuirano raditi na jačanju institucionalne podrške, unapređenju politika i većem uključivanju Roma u procese donošenja odluka.
Romkinje se posebno suočavaju sa višestrukom diskriminacijom – kao žene, kao pripadnice romske zajednice i često kao osobe koje žive u socioekonomski nepovoljnim uslovima. Ipak, uprkos tim izazovima, Romkinje su ključni nosioci promjena. Kroz aktivizam, obrazovanje i angažman u civilnom društvu, sve više Romkinja preuzima liderske uloge i doprinosi izgradnji pravednijeg i inkluzivnijeg društva.
Važan segment borbe za ravnopravnost odnosi se i na suočavanje s prošlošću. Decenijama je stradanje Roma tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992–1995) ostajalo na marginama institucionalnog i društvenog interesa. Danas se, kroz rad Kali Sare – Romskog informativnog centra, ovo pitanje konačno otvara na najvišem nivou.
Kroz konferenciju „Istinom do pravde: Trideset godina tišine o stradanju Roma u Bosni i Hercegovini“ i objavljeni izvještaj, prvi put su sistematski predstavljeni podaci o obimu i karakteru stradanja Roma, uključujući svjedočenja preživjelih i dokaze o nasilju počinjenom na osnovu etničke pripadnosti . Ovi nalazi jasno ukazuju na potrebu za priznavanjem romskih žrtava, unapređenjem istraga, procesuiranjem zločina, te uključivanjem Roma u procese memorijalizacije i reparacije.
Poruka je jasna: bez istine nema pravde, a bez pravde nema trajnog mira.
Kali Sara – Romski informativni centar već godinama ima ključnu ulogu u unapređenju položaja Roma i Romkinja u Bosni i Hercegovini. Kroz suzbijanje diskriminacije, promociju pozitivne slike o romskoj zajednici i očuvanje kulture, jezika i historije, organizacija aktivno doprinosi društvenim promjenama. Poseban fokus stavlja se na edukaciju, osnaživanje zajednice i zagovaranje javnih politika, ali i na izgradnju kulture sjećanja kao temelja za pravedniju budućnost.
Zašto je 8. april važan danas?
Svjetski dan Roma nije samo simboličan datum – on je poziv na akciju. Poziv institucijama da preuzmu odgovornost, društvu da odbaci diskriminaciju, a svima nama da doprinesemo izgradnji pravednijeg i inkluzivnijeg društva. Ovaj dan nas podsjeća da ravnopravnost nije privilegija, već pravo, te da promjene nisu moguće bez aktivnog učešća Roma, ali i bez podrške šire zajednice.
Na ovaj dan slavimo identitet, kulturu i snagu romske zajednice, ali i obnavljamo zajedničku odgovornost da radimo na uklanjanju nejednakosti i diskriminacije.
Inkluzivno društvo nije izbor – to je standard kojem svi trebamo težiti.
