Prema Popisu stanovništva iz 1991. godine, opština Banja Luka imala je 195.692 stanovnika, od kojih se 635 izjasnilo kao Romi. Prema Popisu iz 2013. godine, na području Grada Banja Luka živjelo je 185.042 stanovnika, među kojima su se 132 osobe izjasnile kao Romi/Romkinje.
Tokom rata u Banjoj Luci Romi su bili izloženi različitim oblicima nasilja, zastrašivanja, nezakonitog zatvaranja i oduzimanja imovine. Podaci iz izvještaja posebno se odnose na iskustva Roma koji su rat proveli u gradu, kao i na događaje u naseljima Veseli brijeg, Sutulija i Buđak.
Jedan od sagovornika, A. A., prije rata je sa porodicom živio u Banjoj Luci i bio vlasnik privatnog motela. Tokom rata njegov motel bio je meta napada – u jednom slučaju u objekat je postavljen eksploziv, dok je drugi put motel gađan zoljom. Prema njegovom svjedočenju, napadi i pokušaji da ga otjeraju bili su povezani i s činjenicom da je bio Rom.
A. A. je tokom rata bio i zatvoren. Prethodno su njega i još nekoliko Roma maskirani muškarci nekoliko sati vozili u kombiju, nakon čega je odveden u Mali logor u Banjoj Luci, gdje je proveo sedam dana. Prisjećajući se tog iskustva, naveo je: „Bilo nas je u kombiju 5–6 ljudi, Roma. Mene su u Malom logoru tjerali da kupim pikavce. Osim mene u logoru je bilo još Roma. Bio je jedan stari sa Veselog brijega, umro je. Zatim je bio Omer Pinjo i još neki kojima ne znam ime. Neki su otišli, a neki umrli.“
Isti sagovornik svjedočio je i ubistvu mladog Roma u dijelu Banje Luke zvanom Buđak. Prema njegovom kazivanju, mladić, čijeg se tačnog prezimena ne može sjetiti – navodi Muratović, Osmanović ili Omanović – bio je sin Mehmeda i imao je između 20 i 25 godina. Dok se kretao ulicom, naišao je kamion sa vojnicima iz kojeg je neko pucao i pogodio ga. A. A. je pomogao da ranjenog mladića unesu u vozilo hitne pomoći, ali je on preminuo na putu do bolnice. Prema njegovom svjedočenju, porodica ubijenog prije rata je živjela u Sutuliji, a mladić je sahranjen na području Banje Luke.
Veseli brijeg, Sutulija i Buđak se izdvajaju kao mjesta povezana sa stradanjem Roma, uključujući ubistva i oduzimanje imovine. Posebno se za Veseli brijeg navodi oduzimanje većih romskih poslovnih i stambenih objekata. Pojedine žrtve uspjele su tek mnogo godina nakon završetka rata pravnim putem vratiti uzurpiranu imovinu.
Zabilježeni i slučajevi fizičkog nasilja nad Romima. Tokom rata pretučeni su A. O., koji je kasnije živio u Švedskoj, i N. O., za kojeg se navodi da je naknadno preminuo u Visokom.
Svjedočenja iz Banje Luke pokazuju da se ratno iskustvo romske zajednice nije odnosilo samo na direktno fizičko nasilje. Ono je uključivalo zastrašivanje, zatočenje, napade na imovinu, premlaćivanje i ubistvo, kao i dugotrajne posljedice oduzimanja stambenih i poslovnih objekata.
