Prema istraživanju Regulatorne agencije za komunikacije, gotovo 90% građana BiH starijih od 10 godina koristi Internet, što ukazuje na visoku digitalnu prisutnost. Međutim, stvarna funkcionalna digitalna pismenost, prema istraživanjima velikih IT kompanija, iznosi samo nešto više od polovine građana. Funkcionalna digitalna pismenost podrazumijeva sposobnost traženja potrebnih podataka na kompjuteru ili mobitelu te korištenje barem dijela digitalnih komunikacijskih servisa.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, od ukupno 3.180.115 osoba starijih od 10 godina:
- 89.794 osoba bilo je nepismeno,
- 1.229.972 ili 38,7% bilo je informatički nepismeno.
Trećina građana nikada nije koristila kompjuter, dok četvrtina nikada nije koristila Internet. Stručnjaci procjenjuju da se digitalna pismenost od tada povećala za oko 10%, što pokazuje da BiH polako hvata korak za razvijenim zemljama.
Izazovi obrazovanja na daljinu
Pandemija COVID-19 dodatno je istakla digitalne i ekonomske prepreke. Nastava na daljinu, uvedena zbog zatvaranja škola, naglasila je postojeće razlike među učenicima. Romska djeca bila su posebno pogođena jer mnogi nemaju potrebnu tehnologiju ili internet vezu, a neki žive u bespravno izgrađenim objektima bez priključka na struju.
Kako je istakla Sanela Bešić, direktorica Kali Sara – RIC Sarajevo, učitelji su morali prilagoditi metode poučavanja bez posebne obuke, dok su romska djeca često bila isključena iz procesa online nastave. U mnogim porodicama više djece dijelilo je jedan ili dva mobitela, što je dodatno otežavalo učenje.
Prijedlozi i inicijative
Na Roma Digital Summitu u Briselu, fokus je bio na digitalnoj pismenosti romske populacije i izazovima koje pandemija ističe. Bešić je istakla potrebu za uspostavom Help Desk punktova u romskim naseljima, gdje bi stručna osoba pomagla građanima u popunjavanju općinskih formulara i ostvarivanju prava.
Po njenom mišljenju, takve inicijative ne bi trebale biti ekskluzivno za Rome, jer i starija ili manje obrazovana većinska populacija često ne može sama da se snađe u administrativnim procedurama. Preporuka je da opštine, kroz vlastite budžete, uspostave osobe ili kancelarije za pomoć građanima, što bi značajno olakšalo administrativno snalaženje i povećalo dostupnost usluga.
Zaključak
Iako Bosna i Hercegovina pokazuje visok nivo korištenja Interneta, funkcionalna digitalna pismenost još uvijek je izazov, posebno među ranjivim skupinama poput romske populacije. Pandemija COVID-19 dodatno je naglasila potrebe za jednakim pristupom obrazovanju i digitalnim resursima. Inicijative poput uspostave Help Desk punktova i digitalnih edukacija mogu značajno unaprijediti pristup informacijama, obrazovanju i javnim uslugama za sve građane.
