Saradnja za očuvanje romskog kulturnog nasljeđa u BiH: Porijeklo Roma u BiH

Kali Sara – Romski informativni centar zajedno sa arhivskim institucijama Bosne i Hercegovine zajedno radi na istraživanju arhivske građe o životu Roma u BiH.

Cilj ove saradnje je utvrđivanje dostupne arhivske građe koja bi mogla poslužiti kao osnova za istraživanje historije, kulture i običaja Roma na teritoriji Bosne i Hercegovine. Prva faza inicijalnog projekta fokusira se na pripremu izvještaja o postojećem arhivskim fondovima, dok je krajnji cilj izrada edukativnih materijala koji će doprinijeti razumijevanju i afirmaciji romske historije i kulture.

Edukacija za buduće generacije

Sanela Bešić, izvršna direktorica Kali Sare, istakla je da najstariji podatak o historiji Roma na našim prostorima datira još od 1370. godine, dok su u arhivima i bibliotekama već otkriveni rijetki dokumenti i publikacije iz 19. vijeka.

Adelaida Grabovica iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH pojasnila je da biblioteka posjeduje oko 80 bibliotečkih jedinica vezanih za Rome, uključujući publikacije iz perioda prije 1990. godine, ali i raritete poput djela iz 1878. i 1897. godine. „Ovakvi projekti su ključni za očuvanje identiteta, kulture i historije jednog naroda. Oni ne samo da informiraju društvo nego omogućavaju otvoren pristup istraživanjima i dokumentaciji za buduće generacije,“ istakla je Grabovica.

Ivana Jakšić iz Arhiva BiH dodala je da ne posjeduju precizan popis građe o Romima, ali da je istraživanje kroz fondove neophodno kako bi se identifikovali relevantni dokumenti. „Važno je započeti istraživanje iz perioda austrougarske uprave, uzimajući u obzir obim arhivske građe koji iznosi 16 kilometara (dakle 10 arhivskih kutija, a u svaku stane oko 500 listova, zajedno čine jedan dužni metar). To je izazovan, ali značajan zadatak,“ kazala je Jakšić.

Izazovi u očuvanju romske historije

Narcisa Puljek-Bubrić iz Bošnjačkog instituta govorila je o najvažnijim izazovima u dokumentovanju i očuvanju romske historije. „Najveći izazov je pronalaženje informacija uopće o objavljenim izvorima o Romima, jer se ne mogu naći preko uobičajenih promotivnih letaka knjižara, nego u kontaktu i u saradnji sa drugim bibliotekama u regionu i inostranstvu, posebno u Srbiji. Bošnjački institut ima saradnju sa Narodnom bibliotekom Srbije te preko njihovih listi za razmjenu dolazi do ovih informacija,“ istakla je Puljek-Bubrić.

„Edukativni materijali imaju veliki potencijal u unapređenju znanja i smanjenju stereotipa kada bi se uz radionice ili druge oblike razgovora dijelili u školama, posebno u osnovnim i srednjim školama. Također, bilo bi dobro organizirati radionice ili razgovore za zainteresirane u javnim bibliotekama, poput Biblioteke Sarajeva i drugih javnih biblioteka u BiH i na taj način promovirati toleranciju u široj zajednici.,“ pojasnila je Puljek-Bubrić.

Historijsko nasljeđe i izazovi

Kako ističe Dervo Sejdić, istraživanje o stradabju Roma tokom Drugog svjetskog rata predstavlja poseban izazov. „Procjenjuje se da je između 2,5 i 3 miliona Roma ubijeno u tom periodu. Međutim, zbog nedostatka dokumentacije, brojke su okvirne. Romi su brojani po vagonima, dok su Jevreji popisivani imenom i prezimenom zbog imovine koju su posjedovali,“ objasnio je Sejdić, naglašavajući potrebu za daljim istraživanjem kako bi se rekonstruisala prošlost, ali i stvorio detaljniji uvid o broju Roma koji su živjeli na ovim područijima.

Ovaj projekat, osim što čuva romsko kulturno nasljeđe, doprinosi razvoju svijesti o značaju manjina u Bosni i Hercegovini. Njegova implementacija omogućit će bolje razumijevanje romske zajednice, afirmaciju njenog identiteta i, što je najvažnije, osigurati da buduće generacije uče o bogatstvu njene historije i tradicije.