26.10.2019. Beograd – Seminar „Roma, Aškalije i Egipćani: religija i identitet”

U organizaciji Centra za napredne studije (CNS), Sarajevo i Balkanskog centra za Bliski istok, Beograd održan seminar “Romi, Aškalije i Egipćani: religija i identitet“. Seminar je održan u Beograd, a okupio je predstavnike Roma, Aškalija i Egipćana iz Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Glavne teme seminara bile su Istorijski aspekt Roma i romskih grupa na Balkanu, te podvučene osnove diferencijacije Aškalija i Egipćana u odnosu na Rome. Nakon petogodišnjeg monitoringa Evropska komisija za suzbijanje rasizma i intolerancije publikovala je 2018. godine izvještaj u kome se zaključuje da na teritoriji Srbije živi preko 600.000 Roma. Navedeni broj daleko je veći od zvaničnog broja s popisa iz 2011. godine po kome romska populacija u Srbiji broji 147.606 ljudi. Ova značajna diskrepancija u brojevima posljedica je činjenice da je većina romskih naselja neformalna, te da većina Roma nema lična dokumenta što ih čini “nevidiljivim” građanima. U navedeni broj Evropske komisije ubrajaju se i Aškalije i Egipćani koji se u Srbiji izjašnjavaju kao zasebne nacionalne-etničke grupe u odnosu na Rome. Najznačajnija razlika između Aškalija i Egipćana, s jedne strane, i Roma, s druge, jeste da se Aškalije i Egipćani u svojim domovima prvenstveno služe albanskim jezikom kao svojim maternjim i veoma rijetko uopšte znaju romski jezik. Na seminaru je istaknuto da regionalna istraživanja o položaju Roma na zapadnom Balkanu pokazuju da se Romi, Aškalije i Egipćani i dalje suočavaju sa ograničenim pristupom mogućnostima u svim aspektima ljudskog razvoja, od osnovnih prava, preko zdravlja, obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja do životnog standarda.

Seminaru iz Bosne i Hercegovine je prisustvovao Dervo Sejdić, ispred Udruženja Kali Sara- Romski informativni centar, Sarajevo. Dotakao se Ustavno-pravnog i političkog položaja Roma u Bosni i Hercegovini. Naveo je kako će u decembru ove godine se navršiti punih deset godina od kada je Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio u slučaju Sejdić-Finci protiv BiH. Vlasti u Bosni i Hercegovini već skoro punih deset godina nisu u stanju provesti presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci, što je poražavajuće. Provedba presude izbrisala bi ustavnu diskriminaciju u BiH i omogućila pripadnicima ostalih naroda i manjina da budu birani u Predsjedništvo BiH, ali i delegirani u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Položaj Roma u BiH nije na očekivanoj razini te u određenim lokalnim zajednicama implementacija strateških dokumenata i javnih politika namijenjenih za razvoj romske zajednice, ide jako sporo- navodi Sejdić.

Kada je u pitanju zapadni Balkan, dodao je, Bosna i Hercegovina je najviše uradila na polju stambenog zbrinjavanja Roma, što ne znači da se na tome više ne treba raditi. Što se tiče obrazovanja po njegovim riječima, s jedne strane povećan je upis romske djece u osnovne škole, dok je s druge strane povećan postotak njihovog napuštanja redovnog obrazovanja. To se događa zato što se nedovoljno kvalitetno ne provodi Akcijski plan o obrazovnim potrebama Roma, – navodi Sejdić.

Na kraju je zaključeno da za brojne probleme postoje dobri zakoni koji se slabo provode. Istaknuto je za sve tri skupine naroda Roma, Aškalija i Egipćana mora da se poboljša društveno-politički i ekonomski položaj na Zapadnom Balkanu.  Kroz ostvarivanja osnovnih prava, preko zdravlja, obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja do životnog standarda.

 

Posted in Nekategorisano | Komentari su isključeni

23.10.2019. SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Dana 22.10.2019.godine u mjesnoj zajednici Crni Vrh Gorica izvršeno je rušenje bespravno izgrađenog objekta romske porodice Ramize Fejzagić. Kako je i sama vlasnica objekta rekla, ona je svjesna da je izgradila objekat bez dozvole i da nije ispoštovala zakon. Ono što nama nije jasno na osnovu kojih pravila i propisa je određeno da je ovaj objekat prioritet za rušenje kada na području općine ima na stotine bespravno izgrađenih objekata.

Također, na području ove mjesne zajednice ima preko 20 objekata koji predstavljaju opsanost po život prolaznika i građana. Zašto vam ovi objekti nisu prioritet za rušenje?

Ono što nam također nije jasno, zašto je bilo potrebno da se za obezbjeđivanje rušenja jednog objekta angažuje preko 200 policajaca i specijalaca? Koju ste poruku htjeli poslati Romima, ali i ostalim građanima u Bosni i Hercegovini, kao i van njenih granica ?

Da budemo jasni, mi podržavamo vladavinu prava i poštivanje svih zakona, ali onda ti zakoni trebaju da se primjenjuju na sve, a ne samo prema Romima.

Pored gore navedenog, podsjećamo Načelnika da je naselje Crni Vrh Gorica u Sarajevu nastarije romsko naselje u BiH i u njemu Romi prema našim saznanjima žive preko 350 godina. Zemlja na kojoj su sagrađene stambena jedinice danas su dijelom u vlasništvu porodica, drugi dio je u vlasništvu Vakufa ili općine Centar.

Prilikom eksproprijacije 1985. godine većem broju romskih porodica koje su živjele na Gorici dodjeljeni su zamjenski stanovi ili su bile finansijski obeštećene. Međutim, jedan dio porodica nije dobio zamjenske stanove i one su se zadržale na tim lokacijam do samog rata. Ni tom prilikom jedan dio starih objekata nije bio srušen.

U toku rata najveći dio stambenih objekata je srušen i 2001. godine je izgrađeno 30 novih stambenih jednica – kuća, dupleksa (donatorskim sredstvima i općinskim sredstvima) i tom prilikom nije izvršen tehnički prijem niti su stambene jednice upisane u katastar. I ovom prilikom 4 stambene jednice (stari objekti) nisu srušeni, a vlasnici su dobili nove stambene jedinice.

Napominjemo da je 2001. godine Kantonalna skupština donijela odluku o dodjeli građevinskog zemljišta Općini Centar sa namjenom izgradnje romskog naselja Gorica kada je izrađen urbanistički plan izgradnje romskog naselja na Gorici. Na ovoj lokaciji su u sklopu projekta Roma Action 2016. godine, uz finansijsku podršku Evropske komisije, izgrađene 4 stambene jedinice. Tom prilikom komisija za odabir korisnika je po našim saznanjima napravila propust jer su stambene jedinice dodjeljene, nekim porodicama koje nisu bile u stanju socijalne potrebe.

Problema na Gorici ima više i oni su dijelom odgovornost stanovnika, ali i općine.

Pozivamo općinskog načelnika i općinske službe da hitno započnu rješavanje nagomilanih problema, razviju projekte koji se tiču stambene problematike (legalizacije, rješavanje imovinsko– pravnih odnosa, izgradnje novih stambenih jedinica, poboljšanja infrastrukture) i na taj način omoguće prije svega veću sigurnost i kvalitetniji život svim stanovnicima naselja Gorica.

Stambeni problemi nisu jedini. Među gorućim problemima su i zapošljavanje, obrazovanje i zdravstvo i na njima se takođe treba više raditi.

I na kraju da vas podsjetimo, općina je usvojila Lokalni ackioni plan za rješavanje problema Roma 2017. godine i nadamo se da će u budžetu za 2020. godinu biti jasno definisane budžetske linije/kodovi za realizaciju navedenog Akcionog plana u skladu sa Poznan Deklaracijom koja obavezuje institucije vlasti u BiH na konkrente aktivnosti u pravcu poboljšanja života Roma sa jasnim indikatorima u oblasti zapošljavanja, stanovanja, zdravstva i obrazovanja.

Posted in Nekategorisano | Komentari su isključeni

12.10-13.10.2019 – Održana dvodnevna radionica u Beogradu o izazovima i prednostima zemalja u razvoju za korištenje donatorskih sredstava iz pretpristupnih fodnova EU za inkluziju Roma – mogućnosti, prednosti, uslovi i barijere – finansijski aspekt

Fondacija otvorenog društva, u Beogradu je bila organizator dvodnevne radionice sa fokusom na regulatorni okvir sa posebnim naglaskom na mogućnostima i uslovima za apliciranje korisnika iz zemalja u razvoju za korištenje donatorskih sredstava EU fondova, koji podržavaju smanjenje siromaštva i inkluziju Roma – mogućnosti, prednosti, uslovi i barijere. Učesnici radionice su bili predstavnici Organizacija civilnog društva iz Srbije, kao i iz zemalja regiona.

Kroz radionice učesnicima je predstavljeno stanje reformskog budžetskog okvira – novine u planskom sistemu Srbije u kreiranju strateških dokumenata i transparentnosti procedura programskog budžetiranja zasnovanog na učinku – prednosti učešća civilnog sektora. Prezentovane su novine koje reguliše novi Zakon o planskom sistemu iz 2018. godine, koje jačaju sistem programskog budžetiranja zasnovanog na učinku i rezultatima. Zajedno sa Zakonom o budžetskom sistemu, novi Zakon o planskom sistemu, sa dvije metodologije koje su donijete početkom 2019. godine, zaokružuje ciklus planiranja strateških politika i ciljeva u ključnim oblastima, kao što je vladavina prava i zaštita osnovnih ljudskih prava manjina i ranjivih grupa, odnosno inkluzije Roma.

Drugog dana radionice prestavljene su dvije metodologije po novom Zakonu o planskom sistemu kojima je uređen sistem izrade obaveznih planskih dokumenata – strategija i akcionih planova, po propisanom sadržaju i formi i transparentnost postupka planiranja javnih politika. Ovaj dio radionice je bio pripremnog karaktera za identifikaciju ključnih kvalitativnih elemenata za praćenje preopreme i realizaciju budžetskih programa koji sadrže komponentu za inkluziju Roma- identifikacija ključnih pitanja za predstavnike civilnog sektora za praćenje i izveštavanje o provođenju strateških dokumenata za inkluziju Roma (strategija i akcionih planova i budžeta).

Na kraju dvodnevne radionice učesnici su se složili da su kroz radionice edukovani, to jeste  da im je približen način postavljanja ključnih pitanja u procesu planiranja , pripreme i izrade stateških dokumenata – akcionih planova i budžeta pri kreiranju javnih politika, srednjoročnih ciljeva, planiranih rezultata i iznosa finansijskih sredstava – budžeta u oblasti inkluzije Roma.

 

Posted in Nekategorisano | Komentari su isključeni

04.10.2019. U BiH trenutno je u izradi ili reviziji šest Lokalnih Akcionih Planova i jedan kantonalni za rješavanje problema Roma

Udruženje Kali Sara-RIC u sklopu projekta“ zagovaranje za socio-ekonomsku inkluziju Roma“ organizovala je drugi koordinacijski sastanak sa međunarodnim organizacijama na temu izrade ili revizije akcionih planova za rješavanje problema Roma u BiH.

Na sastanku su prisustvovali predstavnici OSCE BiH, Vijeća Evrope, Caritasa švicarske, World Visiona BiH, Regionalnog vijeća za saradnju( RCC) i Ministarstva za ljudska prava i izbjelglice BiH.

Sastanak je imao za cilj  da organizcije koje na bilo koji način podržavaju izradu ili reviziju Akcionih planova na entitetskom/kantonalnom i općinskom nivou razmjene informacije i dogovore buduću saradnju.

U proteklom periodu lokalne akcione planove (LAP)  su izradili i usvojili: grad Tuzla ( 2016.-2020.), Bijeljina ( 2016.-2018.), Brčko Distrikt (2017.-2020.), općine: Kakanj ( 2016.-2020.), Visoko (2018.-2021.), Prnjavor ( 2016.-2020.), općina centar Sarajevo( 2017.-2020.), Donji Vakuf (2016.-2020.), Travnik (2016.-2020.) i Zavidovići ( 2019.-2023.).

Trenutno su u izradi u općinama Živinicama, Lukavcu, Modrići, Vukosavlju, Gradišci , Prijedoru i na nivou HNK kantona.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH  je najavilo da će početkom naredne godine biti započet proces izrade novog AP za rješavanje problema i uključivat će sve četiri sektorske politike za Rome kao i borbu protiv anitigipsizma.

Pored razmjene informacija postignut je dogovor da će sve prisutne organizacije  prilikom podrške vlastima u BiH pri  izradi akcionih planova ponuditi jedinstvenu metodologiju i format kako bi kvaliteta navedenih dokumenata bila ista.

Posted in Nekategorisano | Komentari su isključeni

01.10.2019 – Radionica o budućim politikama za Rome

Trenutni EU okvir za inkluziju Roma završava se 2020. godine. Tim povodom održana je radionica o budućim politikama za Rome u Briselu 1. oktobra. Na radionici je prisustvovalo 130 učesnika, uključujući nacionalne kontakt osobe za Rome, predstavnike civilnog društva, partnere Evropske komisije i međunarodne organizacije.

 

Rezultati  radionice  su pokazali da 98% učesnika smatra da je za postizanje većeg napretka potrebna EU inicijativa za inkluziju Roma i nakon 2020.godine.  Szabolcs Schmidt,  šef jedinice za ne-diskriminaciju i pitanja Roma u EU, zahvalio se učesnicima za konstruktivne diskusije i prijedloge tokom radionice. Naveo je da je Generalni direktorat za pravdu započeo pripremu nove Inicijative za Rome nakon 2020 godine, koja će u fokusu imati ravnopravnost i inkluziju romske populacije.  Trenutni vremenski okvir za usvajanje Inicijative, navedeno je, da bi bio druga polovina 2020.godine.

 

Radionica je bila podijeljena na tri segmenta. Prvi segment se bavio procjenama ravnopravnosti Roma i njihovoj jednakoj participaciji u društvu nakon 2020. godine. Drugi dio se bavio dosadašnjim mjerenjem, evaluacijom stanja i aktivnosti. Treći dio radionice je u fokus stavio borbu protiv antigipsizma jer je ono glavni uzrok svih prepreka i izazova u ostalim prioritetnim područjima.

Zaključeno je da je dosadašnji Okvir imao ograničen kapacitete da djelotvornije utiće na položaj Roma u drušvu. EU Okvir nije obuhvačao programski sve kategorije među Romima (romske žene, omladinu, djecu). Navedeno je da su mehanizmi upravljanja uspostavljeni u EU i na nacionalnoj razini, ali da je njihova funkcija i dalje ograničena. Unaprijeđeno je sudjelovanje civilnog društva ali Romi još uvijek imaju ograničene mogućnosti učestvovanja u političkom životu i u svim fazama EU procesa.

Zaključeno je da bi novi Okvir za 2020. godinu u fokus trebao staviti (obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo, stanovanje), kao i borba protiv diskriminacije i antigipsizam, bez bilo kakvog ograničavanja.

Romi, najveća etnička manjina u Evropi (preko 11 miliona), suočavaju se sa dugogodišnjom socijalnom isključenošću, tako da problemi ovog stanovništva nisu izazov samo za zapadni Balkan. Potrebna je zajednička evropska politika i strategija za inkluziju Roma kako bi se postigli rezultati koji će dostići svakog pojedinca bez obzira gdje se nalazili.

Poslije 2020. godine, EU strategija za Rome trebala bi sadržavati i pravilno nadgledanje i izvještavanje o ključnim pokazateljima za praćenje napretka u postizanju ciljeva iz Poznan Deklaracije. Odnosi se na stepen smanjenja diskriminacije, stopu završetka osnovne škole, stopu završetka srednje škole, stopu zaposlenosti, i stopu zdravstvenog osiguranja. Sastanku je prisustvovala Sanela Bešić, Izvršna direktorica udruženja Kali Sara – RIC.

Posted in Nekategorisano | Komentari su isključeni