Povodom Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima: INTERSEKTORSKI PRISTUP JE OSNOVA ZA SUZBIJANJE OVE POJAVE

Na preporuke Evropskog parlamenta Evropska komisija je 18. oktobar proglasila Evropskim danom borbe protiv trgovanja ljudima. U potrazi za boljim životom, lakom zaradom ili, pak, avanturom, veliki broj osoba, mahom žena, postane žrtvom trgovine ljudima. Prema procjenama UN-a, svake godine u svijetu se trguje sa dva do četiri milijuna ljudi, dok godišnji prihod od trgovine ljudima iznosi između sedam i trinaest milijardi dolara. Prema tome, trgovanje ljudima i ilegalna migracija ostvaruju zaradu kao i trgovanje drogom. Najveći postotak od ukupnog broja žrtava ovog oblika organizovanog kriminala čine mlađe žene i djeca, gotovo osamdeset posto, dok je sedamdeset posto tih žena prodano za seksualno izrabljivanje. Osim prisilne prostitucije, žrtva se često iskorištava i u svrhe pornografije, prisilnog braka, robovskog rada, prosjačenja, nezakonitog usvajanja, trgovine ljudskim organima… U manjem broju žrtve su i muškarci koji obično završe kao robovi. Međutim, u Bosni i Hercegovini, Romi su najviše izloženi trgovini ljudima. Samir Rizvo, Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracija nam je to potvrdio i rekao da državne vlasti, ali i donatori, sve veću pažnju posvećuju tom problemu. „Nažalost, Romi su grupacija koja je u BiH najviše izložena trgovini ljudima. To pokazuju i statistike procesuiranih djela da su Romi u tome najzastupljeniji, prije svega kao žrtve. To je posljedica i njihovog socijalnog položaja. Zadnjih godina najveći broj slučajeva je eksploatisanje u svrhu organizovanog prosjačenja. Poneki slučaj je bio ugovoreni brak iz kojih je proisticala ili radna ili seksulana eksploatcija. Činjenica je da su u velikom procentu žrtve djeca i maloljetnici“, rekao je Rizvo.

 Međutim, Rizvo kaže da je u zadnje vrijeme bilo i uspjeha u suzbijanju ove pojave. „U posljednje dvije godine imali smo vrlo ozbiljnih presuda kada je u pitanju trgovina ljudima u koju su uključeni Romi. U Tuzlanskom kantonu je to bilo najvidljivije. Bile su presude od pet, pa i 10 godina za ljude koji su trgovali romskom djecom u prosjačenju. Imali smo dakle dobre prakse, ali i primjera gdje se nije uspjelo da se dovede do kraja i gdje su predmeti ostajali nezavršeni odnosno osobe neosuđene“, istakao je Rizvo. Državni koordinator i zamjenik ministra sigurnosti kaže da je jako važna saradnja sa nevladinim organizacijama. „Bez njih se ne može mnogo učiniti u borbi protiv trgovine ljudima. Nevladine organizacije imaju vrlo bitnu ulogu u prevenciji odnosno podizanju svijesti javnosti o tom problemu kroz jačanje kapaciteta tih grupa. Takođe i u dijelu koji se odnosi na pomoć i zaštitu žrtvama trgovine ljudima te procese rehabilitacije. To je posebno bitno kod NVO koja imaju sigurne kuće odnosno skloništa za žrtve nasilja ili trgovine ljudima gdje nadležni organi smještaju žrtve i gdje dobijaju svu potrebnu pomoć i zaštitu„, navodi Rizvo. Rizvo ističe veoma dobru saradnju sa organizacijom „Kali Sara – Romski informativni centar“. „Obzirom na veliku izloženost romske zajednice trgovini ljudima , posebnu ulogu u podizanju svijesti imaju romske organizacije poput Kali Sare. Njihova aktivna uloga je za nas vrlo bitna. Cilj nam je da u oba entiteta i u svim kantonima uključimo romske organizacije jer nam je važno da one kroz direktne kontakte sa ranjivim grupama rade na prevenciji. Ta saradnja je uspješna, ali nastojimo da je još unaprijedimo“, kaže Rizvo. Udruženje Kali Sara – RIC u sklopu projekta “ Jačanje lokalnih kapaciteta u borbi protiv trgovine ljudima u BiH „ od 2020 .godine aktivno radi na podizanju svijesti romske zajednice o važnosti suzbijanja trgovine ljudima u romskoj zajednici. Stereotipi prema romskoj populaciji negativno utiče na proces identifikacije potencijalnih žrtava trgovine ljudima. Zbog toga radimo na edukaciji predstavnika institucija koji prvi dolaze u kontakt sa potencijalnim žrtvama i žrtvama trgovine ljudima da pravilno prepoznaju i identifikuju potencijalne žrtve trgovine ljudima bez sterotipa i predrasuda ali i bez podvođenja slučajeva prisilnog prosijačenja i dječijih brakova kao tradicionalnu kulturološku praksu i običaje romske zajednice. Bešić ističe da je intersektorski pristup rješavanju problema Roma pa samim tim i suzbijanja trgovine ljudima od krucijalnog značaja jer ovakvu poziciju Roma uslovljava više faktora. Romi u Bosni i Hercegovini su najugroženija manjina koja je u najnepovoljnijoj situaciji i to zbog visoke stope nezaposlenosti (više od 90%), niske stope upisa romske djece u školu i niskog stepena obrazovanja odraslih, loših stambenih i infrastrukturnih uslova i nedovoljnog obuhvata zdravstvenim i socijalnim uslugama. S toga je romska populacija kao najsiromašnija populacija u BiH laka žrtva za trgovce ljudima. Potrebno je, dakle raditi paralelno i na podizanju obrazovnog i ekonomskog statusa stanovništva i tek tada ćemo imati manje slučajeva trgovine ljudima , rekla je Bešić.