14.02.2023. Završen projekat prevencije i imunizacije protiv Covida u romskim zajednicama: USPJEŠAN TERENSKI RAD „KALI SARE“ I DOKTORA/ICA U ROMSKIM ZAJEDNICAMA

Broj zaraženih od Covid-19 se smanjio u BiH i regionu, ali bolest je i dalje prisutna i potrebno se i dalje držati osnovnih mjera prevencije. U vrijeme pandemije ključna je bila vakcinacija koja je pomogla brojnim građanima, pogotovo hroničnim bolesnicima i starijim ljudima, da ovu bolest prebrode bez ozbiljnijih simptoma i posljedica.

Za vrijeme predhodnih talasa epidemije posebno je zbog teških socio-ekonomskih uslova bila ugrožena romska populacija. Istraživanja NVO sektora su pokazala da većina Roma nema prostor za izolaciju u slučaju oboljevanja, da iz ekonomskih razloga imaju higijenske probleme (nedostatak čiste vode, sanitarnih čvorova, sapuna, sredstva za čišćenje, medicinskog alkohola…). A kod Roma je nešto više nego kod većinskih nacionalnih grupa izražen strah ili nepovjerenje prema vakcinaciji. Dodatna društveno-politička otežavajuća okolnost je i to što je komunikacija institucija sa građanima, Romima, loša. Razlozi su obostrani. Dio predstavnika institucija ima predrasude i nisu skloni preduzimati specijalne mjere kako bi se otvorila komunikacija sa ovom populacijom. Međutim, i dio Roma nema povjerenje u predstavnike institucija i izbjegava saradnju i susrete plašeći se nameta ili nekih dodatnih obaveza.

Upravo zbog ovakve situacije udruženje „Kali Sara – Romski informativni centa“ pokrenula je i provela kampanju za jačanje prevencije i imunizacije protiv Covida u romskim zajednicama. To je izvršeno u okviru projekta „Podizanje svijesti o značaju vakcinacije protiv Covid-19 sa posebnim fokusom na romske zajednice“ koji se izvodio u šest sredina Federacije BiH i bio finansijski podržan od USAID i UNICEF BiH.

Na početku projekta bilo je provedeno istraživanje među 300 stotine predstavnika romske populsacije koje je pokazalo nepovjerenje u vakcinaciju. Posebno protiv Covida, ali i pokazalo da je 72 posto ispitanika zdravstveno osigurano, što daje osnovu za razvoj pristupa zdravstvenoj zaštiti, što je inače jedan od gorućih problema romske inkluzije u BiH.

U Sarajevu je u septembru 2022. održana dvodnevna konsultativna radionica koja je imala za cilj da analizira protekli period i trenutno stanje, identifikuje konkretne barijere i potrebe te ponudi preporuke čijom provedbom će se postići viša stopa imunizacije romske populacije protiv Covid-19.

Sanela Bešić, direktorica „Kali Sare“ je rekla da u ovom trenutku je među romskom populacijom mali interes za vakcinacijom, ali da upravo ovaj projekat treba da to potakne.

„Potreban je veći autoritet ako želimo nekoga uvjeriti u nešto, ili ga bar nagovoriti da čuje informacije. Medijatori mogu biti koordinatori, a nikako edukatori. Edukatori trebaju isključivo biti doktorice ili doktori. Iskustva pokazuju da se u zatvorenim romskim zajednicama, pogotovo u krugu potpuno neobrazovanih ljudi, može raditi samo ako shvate da su ti ljudi stručnjaci za nešto i da im direktno prenose informacije. I da su otvoreni za njihova pitanja“, rekla je Bešić.

Na radionici je 20 učesnika, većinom doktorica i doktora medicine, kako kliničara tako i kreatora sistemskih odluka u FBiH, zaključilo da je potrebno omogućiti bolju pristupačnost romskoj populaciji zdravstvenim ustanovama te izvršiti ciljane preventivne akcije, što se već u kantonima radilo sa vojnicima, invalidima i specifičnim vrstama privrednika, gdje bi se u pojedinim mjesnim zajednicama gdje žive Romi vršila vakcinacija kao i razni vidovi edukacije od strane ljekara što bi izvodila „Kali Sara“.

I Haris Vranić, ministar zdravstva Kantona Sarajevo je za Kali Saru potvrdio da je Ministarstvo odnosno Zavod za javno zdravstvo, spreman da napravi terenske vakcinacije i u mjesnim zajednicama gdje žive Romi, te da je poželjna i saradnja sa romskim organizacijama kako bi se pronašli i drugi modaliteti prevencije Covida, ali i drugih zaraznih bolesti, u cilju zaštite građana romske nacionalnosti.

„Ministarstvo zdravstva ima kontinuiranu i korektnu dugogodišnju saradnju sa ovom zajednicom kroz Romski informativni centar ‘Kali Sara’. Ministarstvo zdravstva je učesnik i u aktivnostima ‘Dani otvorenih vrata zdravlja’, prilikom kojeg radi na pomoći pri angažmanu ljekara koji bi obavili preglede i konsultacije za članove romske zajednice. Ovakvu i bilo koju drugu vrstu podrške ovoj zajednici nastavit ćemo i ubuduće“, rekao je Vranić.

A „Dani otvorenih vrata zdravlja“ su upravo bili najveća terenska aktivnost projekta kroz

akciju zdravstvenih pregleda u cilju jačanja zdravstvene zaštite romske populacije i prevencije Covida-19. U šest gradova – Zenici, Sarajevu, Mostaru, Jajcu, Bihaću i Tuzli pregledano je oko 600 građana romske nacionalnosti.

Sanela Bešić, direktorica “Kali Sare” kaže da je odziv bio dobar i da su mnogi građani, poslije mnogo vremena, imali priliku za zdravstveni pregled.

“Bio je i veliki broj djece, što nas posebno raduje. Građani su mogli da dobiju tzv. primarne preglede pluća, srca i da se pitaju za neke savjete vezano za njihove probleme, uključujući i dileme oko kovida”, rekla je Bešić.

Jedna od doktorica koja je radila preglede, pumolog Emina Dedagić, je rekla da joj je bilo zadovoljstvo raditi preglede i da se upoznala sa problemima sa kojima se Romi sreću u zdravstvenom smislu.

“Neke stvari se shvataju olako kada je zdravlje u pitanju. Stoga podržavam projekte koji jačaju zdravstvenu zaštitu i lakši pristup ustanovama svih marginalizovanih kategorija, pa tako i Roma”, rekla je Dedagić.

Posebno važna, ali i saznanjima koja su dobijena izuzetno tragična posjeta je bila romskom naselju Kuprešeni kod Jajca. Ova zajednica živi u izuzetno teškim uslovima, možda i najtežim u BiH, zbog niza društvenih, ali i zakonskih problema koji otežavaju rješavanje pozicije tamošnjih stanovnika. Pored nedovršene infrastrukture naselja, problem je stanje u kojima živa ova populacija. Stravično siromaštvo, neobrazovanost, napuštanje škole i, nažalost, veliki broj ljudi u zajednici koji imaju mentalne teškoće u razvoju.

Jedna od tri doktorice koje su vršile preglede, pedijatrica Alisa Islamović iz Travnika, je podijelila utiske i istakla da je prilikom posjete naselju i zdravstvenih pregleda djece vidjela veoma teške uslove u kojima živi romska populacija u ovom kraju države.

„Formalno, na papiru oni imaju sva prava kao i drugi građani, ali bez dileme su marginalizovani i iz raznoraznih razloga, za šta je kriv sistem, i očigledno ne tretiraju se kao drugi stanovnici.”, rekla je Islamović.

Doktorica Alisa Islamović je istakla da je veliki problem što su djeca i zdravstveno i vaspitno zanemarena te da su neka primorana da prose.

„Susreli smo se i sa djecom za koju je bilo teško procijeniti da li imaju mentalne teškoće u razvoju, ili su zapuštena u odgoju i obrazovanju. Nažalost, to se može procijeniti tek kada bi ta djeca bili izuzeta iz te sredine i da im se onda da mogućnost da se školuju i rastu u drugoj sredini. Nekada se pokaže da nema zaostalosti u rastu i razvoju, već da je potrebna samo veća briga i podrška. Mislim da bi Centar za socijalni rad morao pokrenuti neke akcije da zbrine tu djecu i pomogne. Ako nije organski problem, onda treba procijeniti da li to dijete treba izuzeti, pa da joj se pomogne u razvoju“, rekla je Islamović.

Na završnoj konferenciji održanoj u januaru 2023. godine u Bijeljini više od 20 učesnika – doktora i doktorica i drugih predstavnika zdravstvenog sistema te aktivista romske zajednice je zaključilo da je potrebno na svim nivoima približiti dobrobiti imunizacije, kako protiv Covida, tako i drugih vrsta, prije svega vakcinacije djece koja je obavezna.

Primarijus dr. Blaško Topalović iz Tuzle, imunolog, je rekao da je odgovornost i na samim zdravstvenim radnicma koji trebaju objasniti roditeljima prednosti vakcinacije djece, ali i demantovati nesitine koje se plasiraju po društvenim mrežama i nekim medijima o neželjenim trajnim posljedicama vakcinacije. „Zdravstveni radnici su ti koji znaju najviše i oni moraju biti kredibilan izvor i pacijantima i medijima“, rekao je Topalović.

Osvrnuo se i na problematiku vakcinisanja protiv Covida.

„Kod našeg naroda kada nešto nema, onda daj, daj, daj. A kada dođe razbježe se ko miševi. Takođe, moram da kažem da po svim informacijama koje imam, i koje svakodnevno dopunjavam, nigdje u svijetu nisu zabilježene štetne posljedice vakcinacije“, rekao je doktor Topalović.

Pedijatrica iz Sarajeva Belma Krdžalić je rekla da njena iskustva pokazuju da Romi imaju teži pristup zdravstvenoj zaštiti zbog činjenice da jedan dio nije osiguran, a drugi živi dalje od ambulanti. „Međutim, u slučaju bolesti, visoke temperature i drugih potreba, uglavnom majke sa djecom dolaze na preglede i intervencije. Ali, nažalost, postoji ogromno nepovjerenje prema vakcinama, i dječijim, a pogotovo onima protiv Kovida. Tu je potrebno razgovarati, objasniti prednosti vakcinacije. Toga nije bilo dovoljno“, rekla je Krdžalić i podržala akcije odlaska doktora u mjesne zajednice gdje žive Romi u cilju pregleda, ali i zdravstvene edukacije.

Doktorica iz Zenice, Ivona Mijač Musić, je rekla da njeno iskustvo pokazuje da građani romske nacionalnosti, iako da su u minimalnom procentu, primili vakcine protiv Covida, nisu generalno protiv imunizacije. „Ima pacijanata koji vakcinišu svoju djecu protiv dječiji bolesti. Imamo i cijele porodice koje se vakcinišu protiv bjesnila, jer vjerovatno oko njihovih kuća ima veliki broj pasa i mačaka. Dakle, nekada potreba navede ljude da se vakcinišu. Potrebno je očigledno više informacija i edukacije“, rekla je Mijač Musić.

Dervo Sejdić ispred „Kali Sare“ je rekao da nije bilo prave kampanje za vakcinaciju i da nikada nije jasno rečeno da nema nikakvih posljedica od vakcinacije, već su mediji prenosili razne bombastične izjave o štetnosti ili su zanemarivali taj problem. „Romska zajednica je prilično zatvorena tako da su tu potrebni dodatni napori. Ali, u našim aktivnostima se pokazalo da može biti određenog napredka“, rekao je Sejdić.

Dajana Đurić, romska koordinatorica u Ministarstvu za obrazovanje u Brčkom, je rekla da neiformisanje ne pogađa samo vakcinaciju, već ukupno ponašanje građana, a, nažalost, posebno Roma. „Neki koji su se vakcinisali mislili su da sve mogu i da su potpuno otporni. Prestali su za vrijeme najveće pandemije nositi maske i krenuli su po sijelima“, rekla je Đurić.

„Kali Sara-Romski informativni centar“ će nastaviti zagovarati za bolji pristup Roma zdravstvenoj zaštiti i o dobrobitima vakcinacije. Neki od zaključaka konferencije, ali i cijelog projekta, su da se treba proaktivno ići prema mladima koji imaju uticaj, kako na svoje roditelje, tako i vršnjake. Potom, konstantno u zajednicama nuditi informacije o važnosti vakcinacije djece, ali i drugih bolesti koje su aktulene. Zatim, poboljšati saradnju sa medijima u cilju obezbjeđivanja relevantnih izvora i iz zajednice i NVO sektora, ali i zdravstva, tj. zdravstvenih radnika sa kojima su ostvareni u projekti kontakti i saradnja. Tokom projekta zabilježeni su i slučajevi diskriminacije prema Romima poput neinteresa nekih centara za socijalni rad za prava romske djece, ali i ignorisanja zdravstvenih potreba romske populacije. Očekuje se od svih uključenih, a posebno implementatora projekta, da nastavi borbu protiv diskriminacije i borbu za druga manjinska, a posebno zdravstvena prava.