05.01.2023. ROMI ZBOG SISTEMA U KOJEM ŽIVIMO DODATNO SU MARGINALIZIRANI – POTREBNO HITNO USKLAĐIVANJE SISTEM SOCIJALNE ZAŠTITE NA NIVOU BIH

Konvoj ljekara i aktivista je prošlog mjeseca posjetio romsko naselje Kuprešeni kod Jajca. Ova zajednica živi u izuzetno teškim uslovima, možda i najtežim u BiH, zbog niza društvenih, ali i zakonskih problema koji otežavaju rješavanje pozicije tamošnjih stanovnika. Kuprešani se nalaze 10 kilometara od Jajca, uglavnom na strmom i značajnim dijelom neuređenom putu. U naselju su tokom Dekade Roma napravljene kuće, ali infrastruktura nije sređena, što je standardni problem u BiH koji pokazuje često površan pristup vlasti, pa i donatora, jer se djelimično riješi jedan problem, a dodatno generišu novi koji otežavaju romsku inkluziju. Pored prilaza, Kuprešani imaju problem sa vodom, a obećanja da će to biti riješeno odnosno sređene cijevi za pitku vodu i kanalazacione odvode, stoje godinama.

No, veći problem od infrastrukture je stanje u kojima živa ova populacija. Stravično siromaštvo, neobrazovanost, napuštanje škole i, nažalost, veliki broj ljudi u zajednici koji imaju mentalne teškoće u razvoju.

Organizacija „Kali Sara – Romski informatrivni centar“ je u okviru projekta „Podizanje svijesti o značaju vakcinacije protiv Covid-19 sa posebnim fokusom na romske zajednice“ koji finansijski podržava USAID i UNICEF BiH, u Kuprešanima je organizovala ljekarske preglede za ove stanovnike. Jedna od tri doktorice koje su vršile preglede, pedijatrica Alisa Islamović iz Travnika, je podijelila utiske i istakla da je prilikom posjete naselju i zdravstvenih pregleda djece vidjela veoma teške uslove u kojima živi romska populacijo u ovom kraju države.

„Formalno, na papiru oni imaju sva prava kao i drugi građani, ali bez dileme su marginalizovani i iz raznoraznih razloga, za šta je kriv sistem, i očigledno ne tretiraju se kao drugi stanovnici. Iznenadila sam se da sva djeca nemaju zdravstvenu zaštitu. Oni koji je imaju regulisali su je kao i ostali nezaposleni građani i njihova djeca, tako da se na tome treba insistirati i pomoći da se svi osiguraju“, rekla je Islamović.

Doktorica Alisa Islamović je istakla da je veliki problem što su djeca i zdravstveno i vaspitno zanemarena te da su neka primorana da prose.

„Susreli smo se i sa djecom za koju je bilo teško procijeniti da li imaju mentalne teškoće u razvoju, ili su zapuštena u odgoju i obrazovanju. Nažalost, to se može procijeniti tek kada bi ta djeca bili izuzeta iz te sredine i da im se onda da mogućnost da se školuju i rastu u drugoj sredini. Nažalost, čula sam da neka djeca i prose. Nekada se pokaže da nema zaostalosti u rastu i razvoju, već da je potrebna samo veća briga i podrška“, rekla je Islamović.

Doktorica je posebno potencirala slučaj jedne majke i djevojčice kojima je potreban hitan socijalni angažman i zdravstvena podrška.

„Majka ima teškoće u razvoju tako da je komunicirano sa djevojčicom. I dobili smo podatak da ima još petero njene djece koji imaju teškoće u razvoju. I što je najgore, svi su odati prosjačenju. Mi svi smo ovdje odgovorni. Odgovoran je sistem. Mislim da bi Centar za socijalni rad morao pokrenuti neke akcije da zbrine tu djecu i pomogne. Konkretno, za tu djevojčicu sa kojom sam razgovarala je potrebno da se izdiferencira, da se vidi da li ima problem i da li je on mentalni ili samo društveni. Postoje stručnjaci koji to mogu procijeniti, ali Cantar za socijalni rad se mora uključiti. Ako je zdravstveni problem, onda toj djevojčici, ali i njenoj braći i sestrama treba zdravstveno pomoći. Ako nije organski problem, onda treba procijeniti da li to dijete treba izuzeti, pa da joj se pomogne u razvoju“, rekla je Islamović.

Direktorica „Kali Sare“ Sanela Bešić je rekla da je da su u organizaciji iznenađeni lošom situacijom u ovom naselju i da će raditi na animiranju socijalnih službi kako bi se poboljšao položaj djece.

„Na ovoj porodici može da se pokaže puna nefunkcionalnost sistema“, rekla je Bešić.

Inače, zakoni i procedure za socijalnu staranje i razne vrste pomoći su mnogi restriktivnije u Srednjobosanskom kantonu, gdje se nalaze Kuprešani, nego u ostalim dijelovima BiH. Posebno otežavajuća pravilo je da dječiji doplatak ne može dobiti dijete kojem se ne zna ime oca. Ovo posebno otežava usmjeravanje pomoći prema Romima jer u dijelu romskog življa, posebno onom najsiromašnijem, ima žena koje imaju vanbračnu djecu te žene nemaju kontakte i pune podatke o očevima koji su otišli u druge dijelove BiH ili Evrope.

Doktorica Islamović je rekla je da romska djeca ne treba da imaju drugačiji tretman u odnosu na druge narode.

„Ja se susrećem u svom radu za djecom koja su zanemarena, zlostavljana na bilo kom osnovu. U tom slučaju Centar za socijalni rad je nadležan da se pokrene postupak izuzimanja djeteta iz takvih porodica i da se smjesti u sigurnu kuću ili kod hraniteljske porodice. I romska djeca trebaju da budu pod nadzorom i da se postupa po pravilima i zakonu“, rekla je Islamović.

Pedijatrica je podržala terenske posjete romskim zajednicama.

„Mislim da je ovo dobar projekat i da donatori, NVO, ali i zdravstvene ustanove rade sa romskom djecom na terenu kada već nemamo priliku da ih viđamo u ordinaciji. Na ovaj način korisnici stiču povjerenje i u zdravstvene radnike i pokazuje se da se neki zdravstveni problemi mogu riješiti“, istakla je Islamović.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *