05.11.2020. IN MEMORIAM Prof.dr. RAJKO ĐURIĆ

Na današnji dan 2008. godine u Zagrebu potpisana je Deklaracija o proglašenju 5. novembra svjetskim danom romskog jezika. Potpisnica ove Deklaracije u ime Roma Bosne i Hercegovine je “Kali Sara-Romski informativni centar”, kao zvanica na Svjetskom Simpoziju romskog jezika, kojeg je organizovala Udruga za promociju obrazovanja Roma Hrvatske “Kali Sara”. Deklaracija je potpisana sa ciljem borbe protiv diskriminacije Roma u Svijetu kroz promociju i očuvanje romskog jezika Romani ćhib, jedinstvenog romskog jezika Roma cijelog Svijeta.

Na ovom Simpoziju predstavnici “Kali Sara-Romski informativni centar” prezentirali su Ideju o Standarizaciji romskog jezika za zemlje bivše Jugoslavije, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Makedoniju, Sloveniju, Srbiju i Kosovo. Priprema Projekta Standardizaije romskog jezika bila je naša obaveza, tada sam izjavio: “Nisam lingvista i ne znam šta bih trebalo definisati u okviru Standarda romskog jezika, ali kolegica Sanela Bešić i ja smo osposobljeni da razvijemo Projekat, obezbijedimo finansijska sredstava, okupimo romsku lingvističku elitu i damo im sve potrebne resurse za rad, ko želi sa nama dobro je došao”. Ideja o Standardizaciji romskog jezika bila je jednoglasno prihvaćena.

Na Regionalnoj konferenciji održanoj 01.-02. Juni 2010. godine u Sarajevu u organizaciji “Kali Sara-Romski informativni centar”, prof.dr. Rajko Đurić redovni profesor na fakultetu u Vršcu, imenovan je za rukovodioca tima lingvista za izradu standardizacije romskog jezika. Članovi radne grupe za standardizacije bili su prof. Ljatif Demir, Hedina Sijerčić novinarka i autorica romsko-bosanskog riječnika u BiH, Dragoljub Acković, Direktor Muzeja romske kulture Beograd, prof. Samanta Baranja profesor književnosti na pedagoškom fakultetu u Ljubljani, magistar Jožek Horvat predsjednik Unije Roma Slovenije, Nazif Mehmedi zastupnik u Saboru Republike Hrvatske, Veljko Kajtazi autor hrvatsko-romskog riječnika, Mustafa Neždet, ministar u Vladi Makedonije bez portfelja, Bajram Haljiti pravnik i novinar iz Beograda, Marija Aleksandrović asistentica na fakultetu romologije u Vršcu, predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, predstavnici entitetskih ministarstava za obrazovanje i nauku, te predstavnici svih ministarstava obrazovanja država iz Regiji, predstavnci međunarodnih organizacija. Sanela Bešić menadžer projekta i Dervo Sejdić koordinator projekta.

Projekat Standardizacije romskog jezika za zemlje bivše Jugoslavije realizovan je u periodu 2010-2012. godine uz finansijsku podršku UNICEF-a BiH i Fonda otvorenog društva BiH. Knjiga Standardizacija romskog jezika Autora prof.dr. Rajka Đurića, štampana je na romskom, bosanskom, hrvatskom, srpskom i engleskom jeziku u Sarajevu 2012. godine.

Opća Skupština UNESCO-a je 7. novembra 2015. godine prihvatila 5. novembar kao Svjetski dan romskog jezika.Prilikom održavanja Druge godišnje konferencije o stanju ljudskih prava i sloboda u Bosni i Hercegovini, 22. i 23. marta 2016. u Mostaru, predstavnici udruženja „Kali Sara-Romski informativni centar“ pred Zajedničkom komisijom oba Doma Parlamentarne Skupštine BiH, izložili su prijedlog da Bosna i Hercegovina usvoji 8. april kao Međunarodni dan Roma, 2. august kao dan obilježavanja Samudaripen/stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu i 5. novembar, te iste uvrsti u Državni kalendar značajnih datuma.

Zaključkom br. 21 sa pomenute sjednice usvojeno je sljedeće: „Zajednička komisija za ljudska prava zadužuje Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH da osigura sredstva za provođenje Akcionog plana za obrazovanje Roma iz budžeta BiH te da u programu obilježavanja značajnih datuma iz oblasti ljudskih prava 8. april predvidi kao Međunarodni dan Roma u BiH, 2. august kao Dan sjećanja na stradanje Roma u holokaustu i 5. novembar kao Svjetski dan romskog jezika“.

Bahtarivav thumenđe amaro lumijako Romano ćhibakeri đive

Tekst napisao Dervo Sejdić.

Posted in Nekategorisano | Komentari isključeni za 05.11.2020. IN MEMORIAM Prof.dr. RAJKO ĐURIĆ

28.-29.10.2020. ODRŽAN DVODNEVNI TRENING SA CILJEM JAČANJA KAPACITETA PREDSTAVNIKA ROMSKIH NEVLADINIH ORGANIZACIJA

U srijedu i četvrtak, 28. i 29.10.2020, u organizaciji udruženja Kali Sara – RIC, na Jahorini je održan dvodnevni trening sa ciljem jačanja kapaciteta predstavnika romskih nevladinih organizacija na temu borbe protiv trgovine ljudima i socijalnih prava uz ekspertsku pomoć Eldana Mujanovića i Besime Borić.

U uvodnom dijelu treninga učesnicima su se obratile Sanela Bešić, Izvršna direktorica udruženja Kali Sara – Romski informativni centar, Adisa Redžić, Projektna koordinatorica – World Vision Bosne i Hercegovine i Stanislava Tanić, Šefica Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Ova aktivnost je realizovana u sklopu projekta pod nazivom „Jačanje lokalnih kapaciteta u borbi protiv trgovine ljudima u BiH“ koji imlementira World Vison BiH u partnerstvu sa udruženjima Kali Sara – Romski informativni centar i Zemlja djece. Implementacija je počela u junu 2020. godine i trajat će 30 mjeseci. Projekat finansijski podržava Državni sekretarijat SAD.

Glavna namjera projekta je pružanje podrške u izgradnji kapaciteta vladinih i lokalnih sudionika u oblasti suprotstavljanja trgovine ljudima kako bi se unaprijedili odgovori na potrebe sprječavanja, suzbijanja i pružanja zaštite žrtvama trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini.

Projekat će se realizirati u sklopu tri cilja:
1) Poboljšanje svobuhvatne usluge za identifikaciju žrtava trgovine ljudima kroz uspostavljanje i /ili  jačanje struktura za borbu protiv trgovini ljudima na lokalnom nivou;
2) Unaprijediti operacionalizaciju multidisiplinarnog nacionalnog/entitetskih referalnih mehanizama u borbi protiv trgovini ljudima;
3) Podići svijest i pružiti obrazovane informacije o pitanjima trgovine ljudima.

Posted in Nekategorisano | Komentari isključeni za 28.-29.10.2020. ODRŽAN DVODNEVNI TRENING SA CILJEM JAČANJA KAPACITETA PREDSTAVNIKA ROMSKIH NEVLADINIH ORGANIZACIJA

06.10.2020. Dervo Sejdić i Tamaš Binder, savjetnik za sigurnost Mađarskog kontingenta EUFOR-a sa sjedišetem na Butmiru-Sarajevo.

Tema razgovora bila je sigurnosna situacija i uticaj migrantske krize na sigurnost i status Roma u BiH te uticaj migrantske krize na budžetska sredstva koja BiH izdvaja za implementaciju AP za Rome. Gospodina Tamaša informisao sam o ekonomsko-socijalnoj krizi koja je tokom Pandemije COVID 19 dodatno pogodila romsku zajednicu naglasivši da BiH vlasti do danas nisu odgovorili ovom izazovu na konkretan način.

Naime, poznato je da tkz. COVID Zakon i mjere koje su vlasti preduzele u saniranju socijalne krize nisu adekvatne niti su usmjerene na saniranje ekonomsko-socijalnih posljedica prema socijalno ugroženoj populaciji gradjana u BiH, samim tim niti prema romskoj zajednici. Također sam ga upoznao da je Udruženje „Kali Sara-Romski informativni centar“ u svom APELU za pomoć kreirala set mjera u cilju prevazilažnje nastale situacije ali da su Apel i Zahtjev odbijeni od strane BiH vlasti uz objašnjenje da veliki broj institucija nema raspoloživa finansijska sredstva za ovu namjenu.

Naši zahtjevi su da Država treba kreirati politike i izdvojiti finansijska sredstva u pravcu podrške Romima koji su ostali bez posla i njihovog eventualog povratka na radna mjesta, te politike koje bi osigurale finansijsku pomoć Romima koji žive od sakupljanja sekundarnih sirovina ili svoju neformalnu djelatnost obavljaju na pijacama.

U daljem razgovoru gospodina Tamaša upoznao o ostalim mjerama sadržanim u našem Apelu te problemima vezanim za infrastrukturu unutar romskih mahala, lošim higjenskim uslovima, nedostatkom vode za piće kao i nepriključnosti na električnu mrežu zbog čega djeca imaju problem u praćenju online nastave, nedostatku internet konekcije i IT opreme.

Gospodin Tamaš složio se sa mojim razmišljanjm da Romi u BiH nisu prioritet kojem bi se BiH vlasti snažnije posvetile te da migranti i situacija oko njih dovodi do toga da se eventualna finansijska sredstva namjenjena za implementaciju Akcionih planova za rješavanje problema Roma preusmjeravaju prema migrantima u isto vrijeme ne čineći potrebno što bi međunarodnu zajednicu opredjelilo za veća ulaganja na rješavanju migrantske krize.

Činjenica koja  me navodi na ovo razmišljanje je ta da se Grant za Rome iz godine u godinu smanjuje te da ima tendenciju dodatnog smjanjivanja. Također iskazao sam i svoj stav da BiH vlasti nemaju ni koordinisane politike u prevazilaženju migrantske krize što je uzrokovalo da je gospodin Radončić podnio ostavku na mjestu ministra sigurnosti BiH.

Posted in Nekategorisano | Komentari isključeni za 06.10.2020. Dervo Sejdić i Tamaš Binder, savjetnik za sigurnost Mađarskog kontingenta EUFOR-a sa sjedišetem na Butmiru-Sarajevo.

02.10.2020. DERVO SEJDIĆ I PATRIK TUROŠIK, ZAMJENIK AMBASADORA SLOVAČKE U BiH

Dervo Sejdić sastao sa zamjenikom ambasadora Slovačke u BiH g. Patrikom Turošikom. Tema razgovora bio je predmet Sejdić i Finci. U razgovoru su se osvrnuli i na položaj Roma u Bosni i Hercegovini, problemima s kojima se romska populacija, kao socijalno najisključenija kategorija BH građana, susrela u ovo vrijeme pandemije Covida-19, te problemima romska djeca u procesu online nastave. Bilo je riječi i o problemima priključenja elektro mrežu na objekte u kojima živi romska populacija, lošoj dostupnosti pitke vode u pojedinim romskim mahalama te lošim higjenskim uslovima samih naselja i objekata. U razgovoru su se dotakli i predstojećih Lokalnih izbora i mogućnost ponovne izborne krađe.
G. Patrik Turošik iskazao je veliku zainteresovanost i razumjevanje o problemima i poteškoćama s kojima se susreću Romi u BiH.
Rekao je i da će o svemu ovome informisati ambasadora, te istakao mogućnost buduće saradnje i rješavanja nekih aktuelnih problema.

Posted in Nekategorisano | Komentari isključeni za 02.10.2020. DERVO SEJDIĆ I PATRIK TUROŠIK, ZAMJENIK AMBASADORA SLOVAČKE U BiH

30.08.2020. INSPEKCIJSKI POSTUPAK U PROCESU IMUNIZACIJE DJECE

Inspekcijski nadzor nad procesom imunizacije djece u FBiH obavljaju kantonalne inspekcije na bazi Zakona o inspekcijama Kantona Sarajevo i  Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kao i na bazi Pravilnika o načinu provedbe obavezne imunizacije, imunoprofilakse i hemoprofilakse protiv zaraznih bolesti, te o osobama koje se podvrgavaju toj obavezi.

U Federaciji BiH domovi zdravlja kantonalnim inspekcijskim upravama  dostavljaju obavijesti s podacima djeteta koje nije vakcinisano i podacima   roditelja koji odbija izvršiti zakonsku obavezu vakcinacije djeteta. Potvrdu koju potpisuje pedijatar prima Inspektorat sanitarne, zdravstvene i farmaceutske inspekcije i inspekcije za hranu i djeluje dalje na način koji je propisan zakonima i pravilnicima. Kazna propisana zakonom je od 100 do 2.000 KM, ali najčešće izrečena kazna, ukoliko je izrečena, je 100 KM «zbog propuštanja brige za maloljetno lice», pojašnjavaju iz Uprave za inspekcijske poslove u kantonu Sarajevo.

Kada primi potvrdu iz doma zdravlja Inspektorat formira predmet, te poštom šalje poziv roditelju/staratelju da dođe u prostorije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove kako bi utvrdili činjenica o razlozima neizvršenja zakonske obaveze.  

«Inspektor  roditelja/staratelja upoznaje sa zaprimljenom potvrdom kao i sa zakonskom obavezom imunizacije. Ukoliko roditelj i dalje, bez materijalnog dokaza i argumenta, odbija imunizaciju –  biva novčano sankcionisan.  U slučaju da roditelj/staratelj prihvata da izvrši  imunizaciju djeteta – dobije rok od dva mjeseca da to uradi i da Inspekciji dostavi materijalni dokaza o tome, a inspektor sačini zapisnik. Ukoliko se roditelj ne odazove pozivu inspektora – biće novčano sankcioniše“, pojašnjavaju inspektori.

„U 2019. godini sanitarni inspektori su roditeljima/starateljima dostavili 414 poziva da se izjasne o razlozima odbijanja vakcinacije. Pozivu inspektora se odazvalo 315 roditelja od kojih je 222 odbilo vakcinaciju djece, te su radi propuštanja te zakonske obaveze za svakog od njih izdate novčane sankcije u iznosu po 100 KM. Od navedenog broja, 93 roditelja su se izjasnila da će vakcinisati dijete u dodatno odobrenom roku od dva mjeseca“, pojašnjavaju u Upravi.

Reakcije roditelja, odnosno staratelja su različite.

„Pojedini roditelji uopšte ne žele komentarisati odbijanje zakonske obaveze dok pojedini iznose činjenicu da nisu bili upoznati sa zakonskom obavezom, te je ipak prihvataju.  Roditelji koji su se odazvali pozivima najčešće ističu da je razlog odbijanja vakcinacije djece sumnja na kvalitet vakcina, te boje od eventualnih posljedica.  Često se traži i garancija od postupajućeg inspektora upravo za kvalitet i nepojavljivanje eventualnih posljedica vakcine“, objašnjavaju u Upravi za inspekcijske poslove.

Ukoliko roditelj/staratelj i nakon plaćanja kazne od 100 KM odbije da izvrši svoje zakonske obaveze, inspektor pokreće prekršajni postupak kod nadležnog suda koji dalje vodi postupak i izriče oštrije kazne.

_______________________________________________________

Ovaj tekst produciran je u okviru projekta Povećanje svjesnosti o važnosti imunizacije sa posebnim fokusom na romske zajednice – Imunizacija za svako dijete! koji provodi Kali Sara – Romski informativni centar u partnerstvu sa CZP „Romalen“ Kakanj i UNICEF-ovim Uredom za BiH, uz finansijsku podršku Centra za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) i USAID-a.

Posted in Nekategorisano | Komentari isključeni za 30.08.2020. INSPEKCIJSKI POSTUPAK U PROCESU IMUNIZACIJE DJECE