06.10.2020. Dervo Sejdić i Tamaš Binder, savjetnik za sigurnost Mađarskog kontingenta EUFOR-a sa sjedišetem na Butmiru-Sarajevo.

Tema razgovora bila je sigurnosna situacija i uticaj migrantske krize na sigurnost i status Roma u BiH te uticaj migrantske krize na budžetska sredstva koja BiH izdvaja za implementaciju AP za Rome. Gospodina Tamaša informisao sam o ekonomsko-socijalnoj krizi koja je tokom Pandemije COVID 19 dodatno pogodila romsku zajednicu naglasivši da BiH vlasti do danas nisu odgovorili ovom izazovu na konkretan način.

Naime, poznato je da tkz. COVID Zakon i mjere koje su vlasti preduzele u saniranju socijalne krize nisu adekvatne niti su usmjerene na saniranje ekonomsko-socijalnih posljedica prema socijalno ugroženoj populaciji gradjana u BiH, samim tim niti prema romskoj zajednici. Također sam ga upoznao da je Udruženje „Kali Sara-Romski informativni centar“ u svom APELU za pomoć kreirala set mjera u cilju prevazilažnje nastale situacije ali da su Apel i Zahtjev odbijeni od strane BiH vlasti uz objašnjenje da veliki broj institucija nema raspoloživa finansijska sredstva za ovu namjenu.

Naši zahtjevi su da Država treba kreirati politike i izdvojiti finansijska sredstva u pravcu podrške Romima koji su ostali bez posla i njihovog eventualog povratka na radna mjesta, te politike koje bi osigurale finansijsku pomoć Romima koji žive od sakupljanja sekundarnih sirovina ili svoju neformalnu djelatnost obavljaju na pijacama.

U daljem razgovoru gospodina Tamaša upoznao o ostalim mjerama sadržanim u našem Apelu te problemima vezanim za infrastrukturu unutar romskih mahala, lošim higjenskim uslovima, nedostatkom vode za piće kao i nepriključnosti na električnu mrežu zbog čega djeca imaju problem u praćenju online nastave, nedostatku internet konekcije i IT opreme.

Gospodin Tamaš složio se sa mojim razmišljanjm da Romi u BiH nisu prioritet kojem bi se BiH vlasti snažnije posvetile te da migranti i situacija oko njih dovodi do toga da se eventualna finansijska sredstva namjenjena za implementaciju Akcionih planova za rješavanje problema Roma preusmjeravaju prema migrantima u isto vrijeme ne čineći potrebno što bi međunarodnu zajednicu opredjelilo za veća ulaganja na rješavanju migrantske krize.

Činjenica koja  me navodi na ovo razmišljanje je ta da se Grant za Rome iz godine u godinu smanjuje te da ima tendenciju dodatnog smjanjivanja. Također iskazao sam i svoj stav da BiH vlasti nemaju ni koordinisane politike u prevazilaženju migrantske krize što je uzrokovalo da je gospodin Radončić podnio ostavku na mjestu ministra sigurnosti BiH.

Posted in Nekategorisano | Komentari isključeni za 06.10.2020. Dervo Sejdić i Tamaš Binder, savjetnik za sigurnost Mađarskog kontingenta EUFOR-a sa sjedišetem na Butmiru-Sarajevo.

02.10.2020. DERVO SEJDIĆ I PATRIK TUROŠIK, ZAMJENIK AMBASADORA SLOVAČKE U BiH

Dervo Sejdić sastao sa zamjenikom ambasadora Slovačke u BiH g. Patrikom Turošikom. Tema razgovora bio je predmet Sejdić i Finci. U razgovoru su se osvrnuli i na položaj Roma u Bosni i Hercegovini, problemima s kojima se romska populacija, kao socijalno najisključenija kategorija BH građana, susrela u ovo vrijeme pandemije Covida-19, te problemima romska djeca u procesu online nastave. Bilo je riječi i o problemima priključenja elektro mrežu na objekte u kojima živi romska populacija, lošoj dostupnosti pitke vode u pojedinim romskim mahalama te lošim higjenskim uslovima samih naselja i objekata. U razgovoru su se dotakli i predstojećih Lokalnih izbora i mogućnost ponovne izborne krađe.
G. Patrik Turošik iskazao je veliku zainteresovanost i razumjevanje o problemima i poteškoćama s kojima se susreću Romi u BiH.
Rekao je i da će o svemu ovome informisati ambasadora, te istakao mogućnost buduće saradnje i rješavanja nekih aktuelnih problema.

Posted in Nekategorisano | Komentari isključeni za 02.10.2020. DERVO SEJDIĆ I PATRIK TUROŠIK, ZAMJENIK AMBASADORA SLOVAČKE U BiH

30.08.2020. INSPEKCIJSKI POSTUPAK U PROCESU IMUNIZACIJE DJECE

Inspekcijski nadzor nad procesom imunizacije djece u FBiH obavljaju kantonalne inspekcije na bazi Zakona o inspekcijama Kantona Sarajevo i  Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kao i na bazi Pravilnika o načinu provedbe obavezne imunizacije, imunoprofilakse i hemoprofilakse protiv zaraznih bolesti, te o osobama koje se podvrgavaju toj obavezi.

U Federaciji BiH domovi zdravlja kantonalnim inspekcijskim upravama  dostavljaju obavijesti s podacima djeteta koje nije vakcinisano i podacima   roditelja koji odbija izvršiti zakonsku obavezu vakcinacije djeteta. Potvrdu koju potpisuje pedijatar prima Inspektorat sanitarne, zdravstvene i farmaceutske inspekcije i inspekcije za hranu i djeluje dalje na način koji je propisan zakonima i pravilnicima. Kazna propisana zakonom je od 100 do 2.000 KM, ali najčešće izrečena kazna, ukoliko je izrečena, je 100 KM «zbog propuštanja brige za maloljetno lice», pojašnjavaju iz Uprave za inspekcijske poslove u kantonu Sarajevo.

Kada primi potvrdu iz doma zdravlja Inspektorat formira predmet, te poštom šalje poziv roditelju/staratelju da dođe u prostorije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove kako bi utvrdili činjenica o razlozima neizvršenja zakonske obaveze.  

«Inspektor  roditelja/staratelja upoznaje sa zaprimljenom potvrdom kao i sa zakonskom obavezom imunizacije. Ukoliko roditelj i dalje, bez materijalnog dokaza i argumenta, odbija imunizaciju –  biva novčano sankcionisan.  U slučaju da roditelj/staratelj prihvata da izvrši  imunizaciju djeteta – dobije rok od dva mjeseca da to uradi i da Inspekciji dostavi materijalni dokaza o tome, a inspektor sačini zapisnik. Ukoliko se roditelj ne odazove pozivu inspektora – biće novčano sankcioniše“, pojašnjavaju inspektori.

„U 2019. godini sanitarni inspektori su roditeljima/starateljima dostavili 414 poziva da se izjasne o razlozima odbijanja vakcinacije. Pozivu inspektora se odazvalo 315 roditelja od kojih je 222 odbilo vakcinaciju djece, te su radi propuštanja te zakonske obaveze za svakog od njih izdate novčane sankcije u iznosu po 100 KM. Od navedenog broja, 93 roditelja su se izjasnila da će vakcinisati dijete u dodatno odobrenom roku od dva mjeseca“, pojašnjavaju u Upravi.

Reakcije roditelja, odnosno staratelja su različite.

„Pojedini roditelji uopšte ne žele komentarisati odbijanje zakonske obaveze dok pojedini iznose činjenicu da nisu bili upoznati sa zakonskom obavezom, te je ipak prihvataju.  Roditelji koji su se odazvali pozivima najčešće ističu da je razlog odbijanja vakcinacije djece sumnja na kvalitet vakcina, te boje od eventualnih posljedica.  Često se traži i garancija od postupajućeg inspektora upravo za kvalitet i nepojavljivanje eventualnih posljedica vakcine“, objašnjavaju u Upravi za inspekcijske poslove.

Ukoliko roditelj/staratelj i nakon plaćanja kazne od 100 KM odbije da izvrši svoje zakonske obaveze, inspektor pokreće prekršajni postupak kod nadležnog suda koji dalje vodi postupak i izriče oštrije kazne.

_______________________________________________________

Ovaj tekst produciran je u okviru projekta Povećanje svjesnosti o važnosti imunizacije sa posebnim fokusom na romske zajednice – Imunizacija za svako dijete! koji provodi Kali Sara – Romski informativni centar u partnerstvu sa CZP „Romalen“ Kakanj i UNICEF-ovim Uredom za BiH, uz finansijsku podršku Centra za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) i USAID-a.

Posted in Nekategorisano | Komentari isključeni za 30.08.2020. INSPEKCIJSKI POSTUPAK U PROCESU IMUNIZACIJE DJECE

29.08.2020. OKO VAKCINA NIŠTA NIJE PREPUŠTENO SLUČAJU

Alma Čorbo, viša medicinska sestra

Kako izgleda  postupak vakcinacije od dolaska djeteta u dom zdravlja do trenutka kada smatramo da je prošao period u kom bi mogli očekivati neke posljedice?
Djeca se vakcinišu prema kalendaru koji je propisan zakonima koji su istovjetni za cijelu BiH, a mi pratimo kalendar i pozivamo roditelje da dovedu dijete. Kada dođu u dom zdravlja idu u odjel za zdravu djecu. Pedijatar ili pedijatrica obavljaju ljekarski pregled jer ni jednu vakcinu ne dajemo prije pregleda koji je praktično sistematski. Nakon toga dijete preuzima sestra koja daje vakcinu. Ona prije toga pripremi dokumentaciju jer vakcinu upisujemo u zdravstveni i vakcinalni karton djeteta, ali i u zdravstvenu knjižicu da bi roditelji u svakom trenutku imali podatke o tome šta je dijete primilo od vakcina i kada. Kada dođe do same vakcine – sestra mora malo opustiti i roditelje i dijete jer se često plaše i nakon toga pristupamo samoj vakcinaciji.

Kod nekih roditelja postoji sumnja da pregled pedijatra nije dovoljna da se utvrdi zdravstveno  stanje djeteta, da bi trebalo napraviti analize krvi, rendgen ili neke slične preglede?
S obzirom da djecu vakcinišu pedijatri u matičnom domu zdravlja, dakle tamo gdje ima otvoren karton od samog rođenja i gdje ga prate od prvog dana života do polaska u školu, ljekar ima uvid u cjelokupno zdravstveno stanje. Pedijatrijski sistematski pregled prije vakcine podrazumijeva slušanje srca i pluća, pregled grla i uha, mjerenje težine i visine što pokazuje napredak djeteta i to je sasvim dovoljno da pedijatar sa sigurnošću utvrdi da li je dijete zdravo ili nije i da li može dobiti vakcinu. Ako postoji bilo kakva sumnja – temperatura, prehlada ili neka akutna bolest – o tome pravimo intervju sa roditeljima i prema potrebi  vakcinu odlažemo ili predlažemo dodatne pretrage. Djecu koja su u nekoj rizičnoj grupi šaljemo na dodatne preglede i tražimo konsultacije neuropedijatra kako bi sa apsolutnom sigurnošću utvrdili da li ukupno zdravstveno stanje dozvoljava vakcinu. Kod vakcine se ništa ne prepušta slučaju, u svim organizacionim jedinicama domova zdravlja svi pedijatri rade po istom «šnitu», a postoje i jasna uputstva i naredbe o tome šta trebamo uraditi prilikom davanja vakcine.

Kako čuvate vakcine?
Protokol je vrlo strog i precizan i moramo ga se svi pridržavati, a mislim da smo u zadnjih pet godina napravili veliki napredak kada je u pitanju njihovo čuvanje. Vakcine nabavlja Zavod za javno zdravstvo FBiH i oni ih prosljeđuju Epidemiološkoj službi Domova zdravlja koja ih u klimatiziranom automobilu u  posebnim kutijama dostavljaju lokalnim domovima zdravlja gdje ih mi preuzimamo i pohranjujemo u škrinju. U škrinjama čuvamo količinu vakcina za mjesec dana, tako planiramo potrebe, ali imamo i dnevne frižidere u kojima stavljamo količinu za jedan dan jer  unaprijed znamo koliko djece će nam doći i koliko kojih vakcina nam treba i na taj način sprječavamo otvaranje škrinje svaki čas. Inače svaki dan dva puta – ujutro kada dođemo i uveče kada krenemo kući – pregledamo škrinje i bilježimo stanje. Škrinje imaju vanjske termometre i unutrašnje uređaje koji bilježe temperaturu tri mjeseca unazad i ako se  bilo kada uključi alarm koji upozorava na odstupanje temperature – vakcine se popisuju i ne koristimo ih dok se ne utvrdi šta se tačno desilo.

Kako naručujete vakcine i određujete koliko čega vam treba – doktor Lutvo Sporišević je rekao da je to posao koji obavljaju sestre?
Mi imamo evidenciju i u svakom momentu znamo ko će doći na koju vakcinu i inače svi koji se bave vakcinama i koji to rade mogu kroz evidenciju svaki sat znati ko će im doći, šta trebaju dati i prema tome planiramo koju količinu vakcina ćemo naručiti. Sada recimo imamo raspoređene termine skoro do Nove godine.  Pravimo i godišnji plan potreba koji svake godine do 20-og januara dostavljamo Zavodu. Desi se da Zavod nije nabavio neke vakcine i da ih nema, ali to ne traje dugo. Imali smo jednom slučaj sa polio-vakcinom i sa BCG, ali nije dugo trajalo, a djeca koja ne prime BCG odmah po rođenju dobiju tu vakcinu prilikom prvog dolaska u dom zdravlja. Moramo znati da mi nismo veliki kupac i dobavljačima nismo prioritet u odnosu na one koji kupuju milione doza, ali uglavnom imamo vakcina i nemamo prekida zbog toga.

Imate li neku ideju kako uopšte doprijeti do djece koja nisu upisana u matične knjige rođenih?
Ako dijete nikada nije došlo u dom zdravlja mi nemamo način da ih nađemo. Pretpostavljamo da takvih slučajeva ima u romskoj populaciji i u porodicama koje često mijenjaju adresu, ali pokušavamo doći do njih preko onih koji redovno dolaze i uglavnom se odazivaju na pozive. Lično mislim da bi tu mogli da se angažuju centri za socijalni rad. Oni su spremni na saradnju i svi slučajevi koje smo do sada imali pokazuju da je u ovom procesu potrebna saradnja svih aktera.

_______________________________________________________

Ovaj tekst produciran je u okviru projekta Povećanje svjesnosti o važnosti imunizacije sa posebnim fokusom na romske zajednice – Imunizacija za svako dijete! koji provodi Kali Sara – Romski informativni centar u partnerstvu sa CZP „Romalen“ Kakanj i UNICEF-ovim Uredom za BiH, uz finansijsku podršku Centra za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) i USAID-a.

Posted in Nekategorisano | Komentari isključeni za 29.08.2020. OKO VAKCINA NIŠTA NIJE PREPUŠTENO SLUČAJU

25.08.2020. ZA SVAKO DIJETE U FBIH JE OBEZBIJEĐENA VAKCINA

Obavezni program imunizacije djece na zarazne bolesti u FBiH podrazumijeva vakcinaciju protiv tuberkoloze, hepatitisa B, difterije, tetanusa, pertitusa, dječije paralize i hemofilije tipa B, te protiv morbila (ospice, krzamak), rubeole i zaušnjaka.  Ova imunizacija je obavezna i roditelji ne mogu odlučivati da li će njihovo dijete biti vakcinirano ili ne, upozorava Goran Čerkez, pomoćnik za javno zdravstvo u Ministarstvu zdravstva u Vladi FBiH.
„Pravo djeteta na zdravlje je iznad prava roditelja da donose odluku o tome, stručno mišljenje je iznad mišljenja roditelja, vakcina je obavezna i dijete je mora primiti, a obavezna imunizaciju, dakle vakcinaciju provode službe primarne zdravstvene zaštite, odnosno lokalni domovi zdravlja. Problemi koji se pojavljuju kod osoba koje su pod uticajem antivakcinalnih lobija se dešavaju u cijelom svijetu i svi se bore na svoj način, a  mi u BiH argumentima, medijskom komunikacijom, direktnim kontaktima s roditeljima i starateljima, no glavni neprijatelj imunizacije je to što mi gotovo da nemamo bolesti na koju se djeca imuniziraju ili protiv koje moraju biti vakcinisana jer su vakcinom iskorijenjene i ljudi pred sobom nemaju ružne slike tih oboljenja i posljedica“, kaže Čerkez. 

I epidemiologinja Anisa Bajramović  iz Zavoda za javno zdravstvo KS podsjeća da je vakcinacija obavezna.
„Vakcinacija je dio zaštite ukupnog stanovništva od vakcinopreventabilnih bolesti. Nažalost još uvijek nemamo vakcine protiv svih zaraznih bolesti. Ono što je važno jeste da je u ukupnom broju djece svega 2 do 5 posto onih čiji roditelji ne žele da njihovo dijete bude vakcinisano i jedini način rada s njima jeste razgovor i edukacija, objašnjavanje značaja imunizacije. Mislim da ljekari ne treba da se bave antivakserima jer bi to izgledalo kao da se nakon svih godina školovanja i prakse pravdamo za ono što radimo u interesu opšteg dobra i mislim da to nema smisla“, kaže Bajramović.

Čerkez napominje da bez obzira na to što jedan broj djece u FBiH nije upisan u matične knjige rođenih – sva djeca u FBiH imaju zdravstveno osiguranje po nekom osnovu.
„Mi nemamo neosigurane djece što znači da je svakom obezbijeđena vakcina. Zavod za javno zdravstvo redovno dobije spisak rođene djece, domovi zdravlja takođe, svako dijete ima obavezne preglede kroz pedijatrijske službe, pa na taj način pedijatri prate karton imunizacije i primanje vakcina, a ako neko ne dođe – bude pozvan. Određene kategorije kao Romi ili porodice koje često mijenjaju mjesto boravka jesu u riziku da ne budu vakcinisani, ali zdravstvene vlasti imaju dobru saradnju s organizacijama civilnog društva koje brinu o poštivanju njihovih prava i provode edukaciju, pa preko njih, između ostalog, obezbjeđujemo i provođenje redovne imunizacije“,  pojašnjava Čerkez.

Kao posljedica nedovoljnog obuhvata imunizacijom u Bosni i Hercegovini je 2014/15. godine zabilježena jedna od najvećih epidemija morbila u Europi i troškovi liječenja su iznosili 4,4 miliona KM što je bilo gotovo milion maraka više od sredstava namijenjenih programu imunizacije podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH.

2019. godine od morbila su oboljela 1.332 lica na području svih deset kantona u FBiH i tada je umrlo dvoje ljudi.  Među oboljelima je bilo 125 beba mlađih od godinu dana, 472 djece od jedne do četiri godine i 187 djece uzrasta od 5 do 9 godina. Najveći postotak tada oboljelih su bili nevakcinisane osobe (80,8%), nepoznatog vakcinalnog statusa (13,4%) ili su primili samo jednu dozu vakcine (4,7%).

Mnoge zemlje se odlučuju za različite kaznene mjere za necijepljenje jer je kontrola zaraznih bolesti interes zajednice. U FBiH je to novčana kazna od 100 KM, a u drugim zemljama uskraćivanja prava na upis u vrtić ili školu, diferencirane stope zdravstvenog osiguranja ili, ako je riječ o odraslim osobama, otkaz na poslu jer time ugrožavaju zdravlje drugih.

Bajramović pojašnjava da inspekcije u FBiH rade svoj posao po prijavama zdravstvenih ustanova nakon što pedijatri evidentiraju da neki roditelj ne želi vakcinisati dijete.
„Lično duboko vjerujem da kazne za roditelje koji ne žele da njihovo dijete bude vakcinisano nisu rješenje za bolji obuhvat djece vakcinacijom. Duboko sam uvjerena da svi u sistemu zdravstvene zaštite trebamo biti aktivisti i raditi na podizanju svijesti o značaju vakcinacije. Osim razgovora s pedijatrima, bilo ko ko ima ikakvu dilemu o vakcinama može otići na UNICEF-ovu web-stranu vakcine.ba i tamo naći odgovore na sva pitanja, mislim da nema pitanja na koje tamo nije odgovoreno“, pojašnjava Bajramović i naglašava da odlazak pedijatru zbog vakcine ne mora nužno značiti i vakcinaciju, nego može biti samo informativni razgovor kako bi roditelji otklonili dileme koje možda imaju.

U samom procesu ili lancu imunizacije, entiteti, u konkretnom slučaju Vlada FBiH, obezbjede novac za vakcine, Zavod za javno zdravstvo ih nabavlja putem otvorenog javnog poziva za cijelu FBiH i one dalje budu distribuirane do domova zdravlja i sve vrijeme ih prati kontrola da li su pod propisanim uslovima.  Na nivou domova zdravlja sve vakcine iz Programa imunizacije se moraju čuvati u frižiderima na temperaturi od +2C do +8C, skladištenje vakcina u rashladnim uređajima se kontinuirano prati i bilježi, postoje i indikatori i alarmi koji isključuju svaku bočicu koja nije pažljivo čuvana, a prije svake vakcinacije provjeri se svaka pojedinačna doza. Sve vakcine koje se koriste u BiH u domovima zdravlja su prošle rigorozne kontrole od strane Svjetske zdravstvene organizacije, zemlje proizvođača i Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine.

Proizvodnja vakcine je proces koji traje oko dvije godine. Tokom tog procesa 70% vremena čini kontrola kvaliteta i svaka doza vakcine se testira oko sto puta.  Proizvođač garantuje da je vakcina u okviru propisanog standarda koji je mnogo viši nego za većinu lijekova.
„Kao forma prevencije cijepljenje zahtjeva suočavanje individualne autonomije s najboljim društvenim interesom. Rijetko koji suvremeni etički model postavlja apsolutnu autonomiju iznad drugih razmatranja. U zemljama gdje je imunizacija samo preporučena svijest o važnosti imunizacije je na vrlo visokom nivou što se vidi po obuhvatima u tim zemljama. Dovesti dijete na cijepljenje dio je rutinske roditeljske prakse, pojašnjava dr. Musa.  Naglašava da analiza implementacije programa imunizacije u Federaciji Bosne i Hercegovina ukazuje na to da većina roditelja shvaća vrijednost imunizacije i odlučuje se za cijepljenje djece – obuhvat imunizacijom iznosi između 80 i 90 posto od godišnjeg planiranog broja, zavisno od vrste cjepiva i uzrasta kada se daje cjepivo.

Za one koji imaju dilemu oko životne dobi djeteta za određene vakcine, evo podsjećanja – Kalendar kontinuirane obavezne i imunizacije/vakcinacije u FBiH od rođenja do 18. godine je preuzet s web-strane Zavoda za javno zdravstvo FBiH:

  • Novorođenčad  u porodilištu- protiv tuberkuloze (BCG vakcina) i hepatitisa B (HBV vakcina) – BCG vakcinacija unutar 12-24 sata po rođenju djeteta u porodilištu, istovremeno s prvom dozom HBV vakcine. Djeca koja nisu iz bilo kojeg razloga primila BCG vakcinu – trebaju biti BCGirana do pete godine života, a novorođenčad koja u rodilištu nisu primila HBV vakcinu zajedno sa BCG vakcinom trebaju je primiti što prije.
  • S punih mjesec dana života dojenčad trebaju primiti drugu dozu HBV vakcine.
  • S navršena 2 mjeseca primaju prvu doza kombinirane vakcine protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječje paralize i bolesti uzrokovane Haemophilus influenzae tip b (DTaP‐IPV‐Hib vakcina)
  • U 4. mjesecu života druga doza kombinirane vakcine DTaP‐IPV‐Hib
  • S navršenih 6 mjeseci treću dozu kombinirane vakcine DTaP‐IPV‐Hib i treću dozu HBV intramuskularno.
  • Nakon prvog rođendana vakcinu protiv ospica, rubeole i zaušnjaka (MRP vakcina)
  • U 2. godini života djeci prva održavajuća doza (revakcina) kombinirane DTaP‐IPV‐Hib vakcine, ako je od treće doze DTaP‐IPV‐Hib vakcine prošlo najmanje šest mjeseci.
  • U 5. godini života prva revakcinacija kombiniranom četverovalentnom vakcinom DTaP‐IPV, a drugu revakcinaciju DTaP‐IPV u šestoj godini života, odnosno do navršene sedme godine života. (Preporučuje se da najmanji razmak između prve i druge revakcinacije bude četiri godine.)
  • U 6. godini MRP revakcinaciju. Djeca do polaska u školu trebaju primiti 2 doze MRP vakcine, a razmak između MRP primovakcinacije i revakcinacije, ako do tada nije realiziran uobičajen raspored davanja MRP vakcinacije minimalno treba biti 30 dana.
  • U 14. godini života realizira se revakcinacija kombiniranom vakcinom, tj. niža doza za difteriju i anatoksin tetanusa (dT) intramuskularno u deltoidni mišić nadlaktice.
  • U završenom razredu osnovne škole provjerava se HBV vakcinalni status, te ako je neprimjeren, djeci se daje HBV vakcina po shemi 0‐1‐6 mjeseci.
  • U završnom razredu srednje školal i do navršenih 18 godina života provodi se dT revakcinacija,ako u završnom razredu osnovne škole djeca nisu primila dT revakcinu.

_______________________________________________________

Ovaj tekst produciran je u okviru projekta Povećanje svjesnosti o važnosti imunizacije sa posebnim fokusom na romske zajednice – Imunizacija za svako dijete! koji provodi Kali Sara – Romski informativni centar u partnerstvu sa CZP „Romalen“ Kakanj i UNICEF-ovim Uredom za BiH, uz finansijsku podršku Centra za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) i USAID-a.

Posted in Nekategorisano | Komentari isključeni za 25.08.2020. ZA SVAKO DIJETE U FBIH JE OBEZBIJEĐENA VAKCINA