12.11.2019. Prnjavor, održan sastanak sa predstavnicima loklane vlasti i romskom zajednicom

U sklopu ROMACTED projekta održan sastanak predstavnika lokalne vlasti i nevladinog sektora na temu rješavanja problema Roma kroz izradu LAP. Na sastanku su prisustvovali i  predstavnici Kali Sare na kojem su prezentirali aktivnosti koje trenutno realiziraju u sklopu projekta „ Zagovaranje za socio-ekonomsku inkluziju Roma u BiH“  kao i najnovija dešavanja na regionalnom nivou.

Nakon ovog sastanak održan je sastanak sa članovima romske zajednice iz Prnajvora na kojem se razgovaralo o aktuelnim problemima a koji se tiču stanovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite i  obrazovanja.

 

Posted in Nekategorisano | Komentari su isključeni

11.11.2019. Vukosavlje, održan sastanak sa predstavnicima loklane vlasti i romskom zajednicom

U sklopu projekta „Zagovaranje za socio-ekonomsku inkluziju Roma u BIH“  predstavnici Kali Sare i Romani Ćej sastali su se sa predstavnicima općine, centra za socijalni rad i SŠC Nikola Tesla.  Na sastanku se razgovaralo o položaju Roma u općini kao i njihovom rješavanju kroz izradu loklanog akcionog plana.  Predstavnici Kali Sare su prezentirali aktivnosti koje trenutno realiziraju u sklopu projekta „ Zagovaranje za socio-ekonomsku integraciju Roma u BiH“  kao i najnovija dešavanja na regionalnom nivou.

Nakon sastanaka sa predstavnicima općine održan je sastanak sa članovima romske zajednice općine Vukosavlje na kojem se razgovaralo o aktuelnim problemima a koji se tiču stanovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite i obrazovanja.

 

Posted in Nekategorisano | Komentari su isključeni

26.10.2019. Beograd – Seminar „Roma, Aškalije i Egipćani: religija i identitet”

U organizaciji Centra za napredne studije (CNS), Sarajevo i Balkanskog centra za Bliski istok, Beograd održan seminar “Romi, Aškalije i Egipćani: religija i identitet“. Seminar je održan u Beograd, a okupio je predstavnike Roma, Aškalija i Egipćana iz Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Glavne teme seminara bile su Istorijski aspekt Roma i romskih grupa na Balkanu, te podvučene osnove diferencijacije Aškalija i Egipćana u odnosu na Rome. Nakon petogodišnjeg monitoringa Evropska komisija za suzbijanje rasizma i intolerancije publikovala je 2018. godine izvještaj u kome se zaključuje da na teritoriji Srbije živi preko 600.000 Roma. Navedeni broj daleko je veći od zvaničnog broja s popisa iz 2011. godine po kome romska populacija u Srbiji broji 147.606 ljudi. Ova značajna diskrepancija u brojevima posljedica je činjenice da je većina romskih naselja neformalna, te da većina Roma nema lična dokumenta što ih čini “nevidiljivim” građanima. U navedeni broj Evropske komisije ubrajaju se i Aškalije i Egipćani koji se u Srbiji izjašnjavaju kao zasebne nacionalne-etničke grupe u odnosu na Rome. Najznačajnija razlika između Aškalija i Egipćana, s jedne strane, i Roma, s druge, jeste da se Aškalije i Egipćani u svojim domovima prvenstveno služe albanskim jezikom kao svojim maternjim i veoma rijetko uopšte znaju romski jezik. Na seminaru je istaknuto da regionalna istraživanja o položaju Roma na zapadnom Balkanu pokazuju da se Romi, Aškalije i Egipćani i dalje suočavaju sa ograničenim pristupom mogućnostima u svim aspektima ljudskog razvoja, od osnovnih prava, preko zdravlja, obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja do životnog standarda.

Seminaru iz Bosne i Hercegovine je prisustvovao Dervo Sejdić, ispred Udruženja Kali Sara- Romski informativni centar, Sarajevo. Dotakao se Ustavno-pravnog i političkog položaja Roma u Bosni i Hercegovini. Naveo je kako će u decembru ove godine se navršiti punih deset godina od kada je Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio u slučaju Sejdić-Finci protiv BiH. Vlasti u Bosni i Hercegovini već skoro punih deset godina nisu u stanju provesti presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci, što je poražavajuće. Provedba presude izbrisala bi ustavnu diskriminaciju u BiH i omogućila pripadnicima ostalih naroda i manjina da budu birani u Predsjedništvo BiH, ali i delegirani u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Položaj Roma u BiH nije na očekivanoj razini te u određenim lokalnim zajednicama implementacija strateških dokumenata i javnih politika namijenjenih za razvoj romske zajednice, ide jako sporo- navodi Sejdić.

Kada je u pitanju zapadni Balkan, dodao je, Bosna i Hercegovina je najviše uradila na polju stambenog zbrinjavanja Roma, što ne znači da se na tome više ne treba raditi. Što se tiče obrazovanja po njegovim riječima, s jedne strane povećan je upis romske djece u osnovne škole, dok je s druge strane povećan postotak njihovog napuštanja redovnog obrazovanja. To se događa zato što se nedovoljno kvalitetno ne provodi Akcijski plan o obrazovnim potrebama Roma, – navodi Sejdić.

Na kraju je zaključeno da za brojne probleme postoje dobri zakoni koji se slabo provode. Istaknuto je za sve tri skupine naroda Roma, Aškalija i Egipćana mora da se poboljša društveno-politički i ekonomski položaj na Zapadnom Balkanu.  Kroz ostvarivanja osnovnih prava, preko zdravlja, obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja do životnog standarda.

 

Posted in Nekategorisano | Komentari su isključeni

23.10.2019. SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Dana 22.10.2019.godine u mjesnoj zajednici Crni Vrh Gorica izvršeno je rušenje bespravno izgrađenog objekta romske porodice Ramize Fejzagić. Kako je i sama vlasnica objekta rekla, ona je svjesna da je izgradila objekat bez dozvole i da nije ispoštovala zakon. Ono što nama nije jasno na osnovu kojih pravila i propisa je određeno da je ovaj objekat prioritet za rušenje kada na području općine ima na stotine bespravno izgrađenih objekata.

Također, na području ove mjesne zajednice ima preko 20 objekata koji predstavljaju opsanost po život prolaznika i građana. Zašto vam ovi objekti nisu prioritet za rušenje?

Ono što nam također nije jasno, zašto je bilo potrebno da se za obezbjeđivanje rušenja jednog objekta angažuje preko 200 policajaca i specijalaca? Koju ste poruku htjeli poslati Romima, ali i ostalim građanima u Bosni i Hercegovini, kao i van njenih granica ?

Da budemo jasni, mi podržavamo vladavinu prava i poštivanje svih zakona, ali onda ti zakoni trebaju da se primjenjuju na sve, a ne samo prema Romima.

Pored gore navedenog, podsjećamo Načelnika da je naselje Crni Vrh Gorica u Sarajevu nastarije romsko naselje u BiH i u njemu Romi prema našim saznanjima žive preko 350 godina. Zemlja na kojoj su sagrađene stambena jedinice danas su dijelom u vlasništvu porodica, drugi dio je u vlasništvu Vakufa ili općine Centar.

Prilikom eksproprijacije 1985. godine većem broju romskih porodica koje su živjele na Gorici dodjeljeni su zamjenski stanovi ili su bile finansijski obeštećene. Međutim, jedan dio porodica nije dobio zamjenske stanove i one su se zadržale na tim lokacijam do samog rata. Ni tom prilikom jedan dio starih objekata nije bio srušen.

U toku rata najveći dio stambenih objekata je srušen i 2001. godine je izgrađeno 30 novih stambenih jednica – kuća, dupleksa (donatorskim sredstvima i općinskim sredstvima) i tom prilikom nije izvršen tehnički prijem niti su stambene jednice upisane u katastar. I ovom prilikom 4 stambene jednice (stari objekti) nisu srušeni, a vlasnici su dobili nove stambene jedinice.

Napominjemo da je 2001. godine Kantonalna skupština donijela odluku o dodjeli građevinskog zemljišta Općini Centar sa namjenom izgradnje romskog naselja Gorica kada je izrađen urbanistički plan izgradnje romskog naselja na Gorici. Na ovoj lokaciji su u sklopu projekta Roma Action 2016. godine, uz finansijsku podršku Evropske komisije, izgrađene 4 stambene jedinice. Tom prilikom komisija za odabir korisnika je po našim saznanjima napravila propust jer su stambene jedinice dodjeljene, nekim porodicama koje nisu bile u stanju socijalne potrebe.

Problema na Gorici ima više i oni su dijelom odgovornost stanovnika, ali i općine.

Pozivamo općinskog načelnika i općinske službe da hitno započnu rješavanje nagomilanih problema, razviju projekte koji se tiču stambene problematike (legalizacije, rješavanje imovinsko– pravnih odnosa, izgradnje novih stambenih jedinica, poboljšanja infrastrukture) i na taj način omoguće prije svega veću sigurnost i kvalitetniji život svim stanovnicima naselja Gorica.

Stambeni problemi nisu jedini. Među gorućim problemima su i zapošljavanje, obrazovanje i zdravstvo i na njima se takođe treba više raditi.

I na kraju da vas podsjetimo, općina je usvojila Lokalni ackioni plan za rješavanje problema Roma 2017. godine i nadamo se da će u budžetu za 2020. godinu biti jasno definisane budžetske linije/kodovi za realizaciju navedenog Akcionog plana u skladu sa Poznan Deklaracijom koja obavezuje institucije vlasti u BiH na konkrente aktivnosti u pravcu poboljšanja života Roma sa jasnim indikatorima u oblasti zapošljavanja, stanovanja, zdravstva i obrazovanja.

Posted in Nekategorisano | Komentari su isključeni

12.10-13.10.2019 – Održana dvodnevna radionica u Beogradu o izazovima i prednostima zemalja u razvoju za korištenje donatorskih sredstava iz pretpristupnih fodnova EU za inkluziju Roma – mogućnosti, prednosti, uslovi i barijere – finansijski aspekt

Fondacija otvorenog društva, u Beogradu je bila organizator dvodnevne radionice sa fokusom na regulatorni okvir sa posebnim naglaskom na mogućnostima i uslovima za apliciranje korisnika iz zemalja u razvoju za korištenje donatorskih sredstava EU fondova, koji podržavaju smanjenje siromaštva i inkluziju Roma – mogućnosti, prednosti, uslovi i barijere. Učesnici radionice su bili predstavnici Organizacija civilnog društva iz Srbije, kao i iz zemalja regiona.

Kroz radionice učesnicima je predstavljeno stanje reformskog budžetskog okvira – novine u planskom sistemu Srbije u kreiranju strateških dokumenata i transparentnosti procedura programskog budžetiranja zasnovanog na učinku – prednosti učešća civilnog sektora. Prezentovane su novine koje reguliše novi Zakon o planskom sistemu iz 2018. godine, koje jačaju sistem programskog budžetiranja zasnovanog na učinku i rezultatima. Zajedno sa Zakonom o budžetskom sistemu, novi Zakon o planskom sistemu, sa dvije metodologije koje su donijete početkom 2019. godine, zaokružuje ciklus planiranja strateških politika i ciljeva u ključnim oblastima, kao što je vladavina prava i zaštita osnovnih ljudskih prava manjina i ranjivih grupa, odnosno inkluzije Roma.

Drugog dana radionice prestavljene su dvije metodologije po novom Zakonu o planskom sistemu kojima je uređen sistem izrade obaveznih planskih dokumenata – strategija i akcionih planova, po propisanom sadržaju i formi i transparentnost postupka planiranja javnih politika. Ovaj dio radionice je bio pripremnog karaktera za identifikaciju ključnih kvalitativnih elemenata za praćenje preopreme i realizaciju budžetskih programa koji sadrže komponentu za inkluziju Roma- identifikacija ključnih pitanja za predstavnike civilnog sektora za praćenje i izveštavanje o provođenju strateških dokumenata za inkluziju Roma (strategija i akcionih planova i budžeta).

Na kraju dvodnevne radionice učesnici su se složili da su kroz radionice edukovani, to jeste  da im je približen način postavljanja ključnih pitanja u procesu planiranja , pripreme i izrade stateških dokumenata – akcionih planova i budžeta pri kreiranju javnih politika, srednjoročnih ciljeva, planiranih rezultata i iznosa finansijskih sredstava – budžeta u oblasti inkluzije Roma.

 

Posted in Nekategorisano | Komentari su isključeni