13.04.2021. OMBUDSMENKA DR. JASMINKA DŽUMHUR RAZGOVARALA SA PREDSJEDNIKOM UDRUŽENJA ROMSKOG INFORMATIVNOG CENTRA “KALI SARA”

Ombudsmenka Bosne i Hercegovine dr. Jasminka Džumhur održala je danas u Područnom uredu Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine u Sarajevu sastanak sa Sejdić Dervom predsjednikom Udruženja Romskog informativnog centra “KALI SARA”.

Tokom sastanka je razgovarano o stanju ljudskih prava s posebnim osvrtom na položaj Roma te uticaju pandemije Covid – 19 na romsku populaciju.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj atmosferi i međusobnoj razmjeni informacija.

Članak preuzet sa portala.

Posted in Nekategorisano | Komentari isključeni za 13.04.2021. OMBUDSMENKA DR. JASMINKA DŽUMHUR RAZGOVARALA SA PREDSJEDNIKOM UDRUŽENJA ROMSKOG INFORMATIVNOG CENTRA “KALI SARA”

08.04.2021. Međunarodni dan Roma: Gradonačelnica Karić sa Sejdićem razgovarala o projektima koje će Grad Sarajevo podržati

Grad Sarajevo čestita Međunarodni dan Roma sa željom da ga provedu u dobrom zdravlju i tradicionalno vedrom duhu.

 Romi daju poseban pečat i osobenost multikulturalnom Sarajevu i cijelom bosanskohercegovačkom društvu.

 Na njihov Dan, 8.april, kada se obilježava 50 godina od održavanja Prvog svjetskog kongresa Roma, ovo je prilika da izrazimo poštovanje prema pripadnicima romske zajednice.

 Neka ovaj dan bude poziv Grada Sarajeva svim nivoima vlasti za veću posvećenost rješavanju problema Roma, kreiranju jednakih mogućnosti, posebno kada je riječ o obrazovanju, te brisanju predrasuda i stereotipa prema ovoj, i kod nas i u Evropi, najbrojnijoj nacionalnoj manjini.

 Gradonačelnica Benjamina Karić  je ovim povodom posjetila Kali Sara-Romski informativni centar i razgovarala sa Dervom Sejdićem o statusu ove populacije kao i projektima koje će Grad Sarajevo podržati u budućnosti.

Članak preuzet sa portala Grad Sarajevo.

Posted in Nekategorisano | Komentari isključeni za 08.04.2021. Međunarodni dan Roma: Gradonačelnica Karić sa Sejdićem razgovarala o projektima koje će Grad Sarajevo podržati

08.04.2021. DERVO SEJDIĆ I NJ.E. JOHANN SATTLER, AMBASADOR EVROPSKE UNIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Dana 08.aprila 2021.godine Dervo Sejdić, predsjednik Udruženja “Kali Sara-Romski informativni centar” u Sarajevu sastao se sa Nj.E. ambasadorom Delegacije Evropske Unije gospodinom Johanom Sattlerom.

Nj.E. Ambasador gospodin Sattler na samom početku razgovora čestitao je 50-godišnju obljetnicu održavanja I Svjetskog kongresa Roma sa željom da Romi Bosne i Hercegovine u što skorije vrijeme postanu ravnopravni članovi BH društva. Nakon što je ambasador gospodin Sattler informisao g. Sejdića o planovima EU u Bosni i Hercegovinu iskazao je zadovoljstvo da je iz prve ruke sazna više o socio-ekonomaskom, kulturnom i političkom statusu Roma BiH. 

Dervo Sejdić uz zahvalnost na čestitkama iskazao je svoje zadovoljstvo što se ovaj sastanak dešava upravo na Međunarodni dan Roma, na dan kada su Romi Svijeta prije 50 godina započeli svoju borbu upravo na temu koja je bila fokus današnjeg razgovora:ljudska prava, socio-ekonomski i kulturni položaj Roma. U razgovoru koji je trajao više od 70 minuta. Sejdić se zahvalio na dosadašnjoj finansijskoj podršci EU iskazavši želju da se ta pomoć nastavi i dalje kroz IPA i druge fondove s ciljem socijalne inkluzije i  borbe protiv diskriminacije i rasizma. Informišući gospodina Ambasadora o naporima i preprekama Bosne i Hercegovine u provedbi Akcionih planova na rješavanju problema Roma, posebnu pažnju Sejdić je posvetio Pandemiji COVID 19, njenog uticaja na romsku zajednicu te potrebe za saniranjem posljedica izazvanih pandemijom, osvrnuvši se na problem zapošljavanja, zdravstvene zaštite, obrazovanja Roma i naročito problema praćenja online nastave ali i na probleme romskih zajednica sa priključkom na infrastrukturu ( voda za piće,kanalizacija, električna mreža, internet i putevi). 

U drugom dijelu sastanka razgovor se odvijao na temu provedbe Presude Suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i drugim predmetima. Oba sagovornika iskazali su spremnost za saradnju te potrebom uključivanja svih ostalih subjekata koji jesu nadležni i mogu dati doprinos u izmjenama Ustava i Izbornog zakan BiH čime bi se obezbjedila puna ravnopravnost svih građana u korištenju pasivnog i aktivnog izbornog prava. Sagovornici su se složili da u proces treba biti uključena  Centralna izborna komisija a konačnu odluku treba da donese parlament BiH uvažavajući peporuke Vijeća nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj skupštini BiH.

Posted in Nekategorisano | Komentari isključeni za 08.04.2021. DERVO SEJDIĆ I NJ.E. JOHANN SATTLER, AMBASADOR EVROPSKE UNIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

50 GODINA BORBE ZA POLITIČKA, SOCIO-EKONOMSKA, KULTURNA, PRAVA ROMA

Slobodan Berberski (1919–1989), je jedan od inicijatora i rukovodilaca akcije jugoslovenskih Roma pod nazivom „Rom traži mjesto pod suncem“, koja je započeta 1967. godine. Slobodan Berberski je bio prvi predsjednik Svjetske organizacije Roma, a izabran je na I Svejtskom kongresu Roma, koji je održan 8. aprila 1971. godine u Londonu. Njegov članak objavljen 1969. u beogradskim novinama Večernje novosti u kojem se poziva da se izraz „Romi“ koristi umesto „Cigani“ i da se Romi priznaju kao nacionalnost (narodnost), smatra se prekretnicom u jugoslovenskoj romskoj politici. Nakon toga, termin „Romi“ službeno se koristio u javnom, naučnom i političkom diskursu.

Projmenom društveno političkog sistema sa jedno partijskog u više stranački sistem, nakon Referenduma i priznavanja Republike Bosne i Hercegovine od strane Ujedinjenih nacija 22. maja 1992 godine, kasnije će uticati na  socio-ekonomski položaj Roma u njoj.  Agresijom na Bosnu i Hercegovinu i izbijanjem rata dolazi do strahovitih pomjeranja Roma u Bosni i Hercegovini. Procjenju se da je više od 30.000 Roma izbjeglo i napustilo Bosnu i Hercegovinu odlazeći u zemlje Zapadne Evrope, dok je njih oko 20.000 već boravilo u zemljama Evrope.

Rat, stradanja i glad nije zaobišao Rome. Bili su prinuđeni kao i ostalo stanovištvo u Bosni i Hercegovini čekati na humanitarnu pomoć, koju su Svijet i Evropa slali u Bosnu i Hercegovinu ali ta pomoć nije mogla zadovoljiti potrebe romskih višečlanih  porodica, koji su i do rata bili u veoma teškoj socijalno ekonomskoj situaciji.

Glad i bijeda će biti signal da se, u tada opkoljnom Sarajevu, odlučimo za organizovanjem u cilju pomoći gladnim. Februara 1994. godine formirana je Humanitarna organizacija „Braća Romi“ Sarajevo, predsjednik je bio Alija Abazi, predsjednik Upravnog bio je Dervo Sejdić i predsjednik Nadzornog odbora bio je Orhan Bešić. Formiranjem ove humanitarne organizacije zapravo je započeo Pokret Roma Bosne i Hercegovine. Pukom slučajnošću u potrazi za humanitarnom pomoći, bili smo sudionici Prvog Kongresa Roma Evropske Unije održanog u Sevilji od 18.-21. maja 1994. godine.

Potpisivanjem Dejtonskog sporazuma i prekidom ratih dešavanja, dolazi do razvoja udruženja Roma Bosne i Hercegovine. Na inicijativu Derve Sejdića od 9. do 11. novembra 2001. godine održava se Skupština 17 udruženja Roma. Ovom prilikom uspostavljeno je Vijeće Roma Bosne i Hercegovine kao tijelo u zastupanju i predstavljanju Roma, finasnijsku podršku obezbjedila je Misija OSCE-a u BiH i FOD BiH. Rezultat saradnje  Vijeća Roma BiH sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH uz podršku Misije OSCE-a, rezultirat će da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine juna 2001. godine donosi Odluku o osnivanju Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH, kao njegovog savjetodavnog tijela za rješavanje problema  Roma Bosne i Hercegovine.

U Bosni i Hercegovini u tom momentu nema preciznih podataka o broju Roma, romski nevladin sektor procjenjuje da u tom momentu živo između 80 do 100.000 hiljada Roma.  

Pristupanjem Bosne i Hercegovine, u članstvo Vijeća Evrope 2002. godine, a već ranije 2000. godine je ratifikovala Okvirnu konvenciju za zaštitu prava Nacionalnih manjina,  preuzela medjunarodnu obavezu na rješavanju  problema Roma u Bosni i Hercegovini. Donošenjem Zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina 1. aprila 2003. godine, Bosna i Hercegovina zapravo započinje na ispunjavanju obaveza u  članstvu Vijeća Evrope, kojim je priznala da u njoj živi 17 nacionalnih manjina, izmedju ostalog i Romi, najbrojnija i socijalno najisključnija populacija građana.

Regionalnim program socijalne inkluzije Roma“ Dekade za Rome 2005-2015“ se ukazala kao prva prava prilika za iskazivanjem političke volje u rješavanju problema Roma.  Tako je 2005. godine Bosna i Hercegovina usvojila Strategiju za rješavvanjem prolema Roma, a razvojem i usvajanjem Akcionih planova iz oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite uz već ranije usvojeni 2004. godine akcioni plan za obrazovanje Roma ispunila set uslova za pristupanje programu Dekade za Rome. Potpisivanjem Deklaraciju 04. septembra 2008. godine u Beogradu, od strane premijera Vijeća ministara BiH, gospodina Nikole Špirića, Bosna i Hercegovina pristupa regionalnom programu socijalne inkluzije Roma „Dekada za Rome 2005-2015“.

Nakon pristupanja Programu Dekade Bosna i Hercegovina 2009. godine po prvi put iz državnog budžeta izdvojila  grant u iznosu od 3.000.000 KM za implementaciju AP.

U proteklom periodu iz ovog granta i IPA fonda te drugih medjunarodnih donatora, Bosna i Hercegovina je rekonstruisala i izgradila preko 1000 stambenih objekata indvidualnog i socijalnog kolektivnog stambenog zbrinjavanja Roma, zaposlenost Roma je sa 1 procenta podigla na 8-10%, broj u ključene djece u procesu obrazovanja sa 12% podigla na nekih 65% ali broj djece obuhvaćene predškolskim obrazovanjem još uvijek na nivou od 2%,  broj zdravstveno osiguranih oko 30% podigla na oko 65-70%, umanjujući Grant sredstva iz državnog budžeta od 2015 na oko 2.000.000 KM.  

Bosna i Hercegovin do sada je zakazala na suzbijanju diskriminacije nad Romima, kako institucionalne tako i one diskriminacije u praksi, vrlo ograničen napor na suzbijanju govora mržnje koji je, reklo bi se razvojem politika za Rome i ne transparentnim informisanjem, od strane institucija BiH je čak u porastu.

Evropski Sud za ljudska prava u Strazburu 2009. godine . u predmetu  Sejdić i Finci svojom Presudom naložio je Bosni i Hercegovini obavezu da svoj Ustav i Izborni zakon uskladi sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava. Po sada važećem Ustavu i Izbornom zakonu pripadnici ustavne kategorije „Ostali“ i građani BiH ne mogu se kandidovati i biti izabrani za člana Predsjedništva BiH i za članove Doma naroda Parlamentarne Skupštine BiH. Do sada sve političke elite koje su ili obnašaju Parlament BiH, pozicija opozcija, deklarativno su za provedbu ove i druge tri Presude ali sem deklarativnog drugo ništa nije učinjeno. Ovaj Predmet nalazi se u 14 definisanih Zahtjeva Evropske unije koje Bosna i Hercegovina treba da provede da bi ispunila Kandidatski status za članstvo u EU.

Političke međunacionalne tenzije, podjele, nacionalistička retorika, neefikasnost državne  na nižim nivoima administaracije, visok nivo korupcije i nepotizma Bosnu i Hercegovinu čine nesigurnom za planiranje sigurne budućnosti, odlaze Romi, odlaze neromi, odlaze stručnjaci odlaze mladi.  

Nespremnsot države, entiteta i nižih nivoa vlasti najbolje se oslikala kada je Bosnu i Hercegovinu 2014 godine zadesila prirodna katasrofa poplave i klizišta. Nespremnost države oslikala se i još uvijek oslikava u zaštiti zdravlja gradjana ali i saniranja posljedica pandemije COVID 19.

Mnoge porodice još uvijek nisu dobile pomoć za sanaciju svojih porodičnih kuća i objekata i ko zna hoće li je i dobiti. Međutim, ove posljedice ljudi će riješiti sami ako su zaposleni ali posljedice COVID 19 pandemije se nažalost u velikom broju slučajeva neće i ne mogu sanirati. Broj umrlih iz dana u dan raste a vlasti još uvijek nisu ni vakcinu obezbijedili.

Posljedice COVID 19 za romsku zajednicu u Bosni i Hercegovini su skoro bez izgleda za njihovo saniranje. Romska populacija i bez Pandemije bila je u socijalnoj krizi i bijedi, i onako mali broj zaposlnih formalno u realnom sektoru su ostali bez posla,  dok je veći broj živio i danas živi od prikupljanja sekundarnih sirovina illi trgovine na pijaci zbog restrikcija i ograničnog kretanja ne mogu ni to da rade. Romi kao takvi nisu se našli u planiranju niti Zakona niti socijalno ekonomskih programa za saniranje posljedica COVID-a.

Romska naselja  njih 12 sa oko 4500 stanovnika,  bez vode, struje i kanalizacione mreže još uvijk čekaju da im cisterna dostavi vodu (kad imaju nalog i vremena). Romska djeca školskog uzrasta još uvijek idu u komšiluk da pune baterije tableta, koji im je doniran od strane Fonda za obrazovanje Roma kako bi mogli pratiti online nastavu, jer u svojim kućama nemaju struje.

Svu pomoć koju su Romi dobili (ili najveći dio pomoći) zapravo je došla iz saradnje romskih nevladinih organizacija sa međunarodnim vladinim i nevladim sektorom.

Bosna i Hercegovina se nalazi u procesu usvajanja novog seta dokumenata AP 2021-2025 za provedbu Strategije socijalnog uključenja Roma EU 2020-2030 i u okviru ovih dokumenata nema definisanih mjera, aktivnosti i budžetskih izdvajanja za saniranje posljedica COVID 19, niti ima jasan program za borbu protiv diskriminacije i antiromstva.  Ono što je jasno stavljeno do zanja je to da će iznos budžetskog izdvajanja u okviru Granta za implementacciju AP iz oblasti stanovanja, zapošljavanja, obrazovanja i zdravstvene zaštite Roma dodatno biti smanjen kao razlog Pandemije.

Romski nevladin sektor u vrijeme prirodne katastrofe izazvane popolavama,klizištima, kasnije Pandmije izazvane COVID 19 pokazao je da može biti organizovan i jedinstven kade se okupi oko istog cilja i pomoći romskoj zajednici. Da nije bilo te jedinstvenosti i neformalne koordinacije na nivou nevladinih organizacija Roma, katastrofe koja ju je pogodila, a  još uvijek se osjeća,  bila bi dalekosežnija.

Pokret Roma u Svijetu, Evropi i Bosni i Hercegovini, ma koliko god bio podijeljen i rascjepkan, izrastao je i stasao je u vrlo snažnog političkog subjekta bez kog se ne može kreirati javna politika za Rome.

 U okviru EU Strategije za Rome 2020-2030, Bosna i Hercegovina tokom 2019. potpisala je Poznan Deklaraciju za Zapadni Balkan i dodatno se obavezala na rješavanju problema Roma u  cilju socijalnog uključenja. U ovoj obavezi izrađen je i treba da bude usvojen AP za Rome 2021-2025, što daje nadu ali i obavezu u ispunjavanju ciljeva socijalnog uključenja Roma   Bosne i Hercegovine.

Mladi i obrazovani Romi treba da pristupe postojećim organizacijama Roma, uz iskustvo veterana romskog pokreta, svoje obrazovanje koriste kao potencijal romske zajednice i njenog socijalno-ekonomskog, obrazovno-kulturnog i političkog integriteta i očuvanja maternjeg jezika kao zjenice oka identiteta Roma.

U povodu obilježavanja 50 godina Pokreta Roma u Svijetu

OPRE ROMA

Posted in Nekategorisano | Komentari isključeni za 50 GODINA BORBE ZA POLITIČKA, SOCIO-EKONOMSKA, KULTURNA, PRAVA ROMA

22.03.2021. SCHÜLER HELFEN LEBEN SPROVODI ISTRAŽIVANJE O USMENOJ I PISMENOJ UPOTREBI JEZIKA

U okviru istraživačkog projekta Schüler Helfen Leben, trenutno sprovodi istražavanje sa ciljem upoznavanje različitih prerspektiva usmene i pismene upotrebe romskog jezika.
Ovaj upitnik provodi se u okviru lingvističkog projekta na Univerzitetu u Kelnu i na Inalco u Parizu, koji ispituje odnos između usmenog i pismenog korištenja romskom jeziku.

Link upitnika: https://www.soscisurvey.de/romani/?q=base.

Posted in Nekategorisano | Komentari isključeni za 22.03.2021. SCHÜLER HELFEN LEBEN SPROVODI ISTRAŽIVANJE O USMENOJ I PISMENOJ UPOTREBI JEZIKA